U prilog tome ide i činjenica da će svaki poslodavac kada bude tražio novu radnu snagu, uvijek prije priliku pružiti kandidatima sa određenim stručnim znanjem koje su stekli tokom perioda svog školovanja ili studiranja.

Loša ekonomska situacija u državi uzrok je velikog broja nezaposlenih mladih ljudi, ali ono što svakako još više dolijeva ulje na vatru je pasivnost mladih ljudi kada je riječ o sticanju novih znanja u struci kojom su se odlučili baviti u životu.

Svakako je da žalosno zvuči da jedan student žurnalistike u toku svog studiranja nikada nije držao mikrofon u ruci ili s druge strane da jedan psiholog nije imalo priliku razgovarati sa svojim pacijentima. Ovo je stvarna slika svršenih studenata u našoj zemlji.

Naravno uvijek imamo izuzetke. Nejra Šljivo je mlada profesorica u Turističkoj srednjoj školi u Sarajevu. Ipak, ovim poslom se počela baviti spletom okolnosti, jer se na samom početku odlučila za studiranje Ekonomskog fakulteta, ali i pored toga, praktično znanje koje je stekla tokom studija mnogo joj je koristilo u poslu kojim se danas bavi.

"Završila sam Ekonomski fakultet u Sarajevu. Na kraju prvog ciklusa obrazovanja student su bili dužni pronaći kompaniju u kojoj će obaviti ferijalnu praksu u trajanju od mjesec dana. Imala sam sreću da praktičnu nastavu radim u BhTelecomu, u ekonomsko komercijalnom sektoru. Iako sam bila student sa visokim prosjekom ocjena, te teoretski usvojila puno toga, vidjela sam da zapravo ne znam ništa, počevši od banalnih stvari, slanja faksa, poslovne korespodencije, itd. Taj mjesec nije bio dovoljan ni da se jedan mali djelić naučenog pokuša primijeniti", kaže Nejra.

Nejra već 6 godina radi u ovoj obrazovnoj ustanovi i kako kaže srednja Turistička škola je jedna od rijetkih u kojoj se učenici od prve godine osposobljavaju za praktičan rad u školskim kabinetima .

Nejra Šljivo(skroz desno) sa svojim učenicima

"U drugoj godini se pored praktične nastave u skoli, učenici šalju u vanjske objekte. U trećoj i četvrtoj godini učenici imaju teoretsku nastavu samo dva dana, dok su tri dana na praktičnoj nastavi te su po završetku školovanja spremni za samostalno obavljanje posla. Smatram da je praktična nastava ključ za osposobljavanje stručnog kadra. Nedavno je naša škola ostvarila razmjenu učenika sa školom iz Gothenburga, te smo uočili da je omjer zastupljenosti praktične nastave jednak kao u našoj školi. Smatram da u visokom obrazovanju praktična nastava nije dovoljno zastupljena, i da student koji tek završi fakultet treba proći određenu obuku kako bi se mogao uključiti u radni proces", tvrdi Nejra.

Svakako, sjajan primjer da se sticanje iskustva u praktičnom radu osim usvajanja teorijskog znanja tokom studiranja isplati je Tuzlak Kemal Nedžibović. Kemal je student treće godine fakulteta za ekonomiju i društvene nauke na Burch univerzitetu u Sarajevu. U toku dosadašnjeg studiranja aktivno je učestvovao na različitim projektima kako u BiH tako i u inostranstvu. Nagrada za njegov predan rad stigla je početkom ove godine kada je izabran među 15 najuspješnijih mladih ljudi iz cijele Evrope. 

Kemal Nedžibović

"S obzirom da je praksa glavni uslov za upis treće godine na Burch univerzitetu, morao sam odraditi 30 radnih dana rada u instituciji koja je srodna polju mog obrazovanja. Smatram da pored predavanja, praktičan rad je  zaista potreban. Tokom svoje prakse i tokom rada na konkretnim projektima, stekao sam vještine i kompetencije koje su zaista potrebne sutra kada završim fakultet. Također na svoju inicijativu radio sam na velikom broju projekata koji su mi, po mom mišljenju u nekim segmentima doprinijeli više od formalnog obrazovanja", rekao nam je Kemal.

Zaključak je da svako mora da gradi svoje vještine i znanja kako bi se izborio na tržištu rada za početnu šansu. Tek onda treba dodatno da uči i gradi se kako bi ostao konkurentan.

U video prilogu pogledajte kratki intervju sa još jednim mladim i prspektivnim čovjekom iz BiH. Riječ je o Ademu Olovčiću, koji je sa samo 24 godine postao profesor sociologije i filozofije. Iako trenutno ne radi u struci, saznajte kako Adem koristi svo svoje "slobodno" vrijeme.

Novinar: Admir Oručević

Snimatelj: Ramiz Uzunović

Montažer: Ramiz Uzunović