Sve je veći broj tržnih lanaca koji se otvaraju u širom Bosne i Hercegovine. Ljudi u našoj zemlji uglavnom na takve stvari gledaju sa određenom dozom sumnje. Na forumima se uglavnom mogu pročitati komentari tipa kako bi umjesto tržnih centara, više trebalo težiti otvaranju fabrika.
U suštini ako postoji određena koleracija, onda ćemo sa većim brojem supermarketa imati i veći broj fabrika, što bi rezultiralo povećanjem domaće proizvodnje i plasiranju većeg broja domaćih porizvoda na tržište.
"U tom kontekstu, otvaranje trgovinskih lanaca je jedan logički slijed. To se ne dešava samo u BiH, to se dešava svugdje u svijetu. Pregovaračka moć u trgovačkim lancima je sada u rukama trgovca, a dok je s druge strane smanjena pregovaračka moć proizvođača. Prije stotinu godina to nije bio slučaj, danas trgovac određuje koji proizvod treba da se plasira i po kojoj cijeni. Također dobra stvar je da se stvara konkurencija između trgovinskih centara, jer na kraju to je samo benefit za potrošača, cijene proizvoda su odmah niže", izjavio je za Source ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Zastupljenost domaćih proizvoda na policama trgovinskih centara u BIH nažalost trenutno nije uvjetovana zakonom. Ipak, prema nekim mjerenjima potrošači ili kupci u našoj zemlji u mnogo većoj mjeri cijene domaće proizvode, nego što je to bio slučaj u ranijim vremenima.
"Pojavljuje se jedan tržišni pritisak na trgovinske lance da uvode domaće proizvode u svoj plasman. Jedan trgovinski lanac u BIH svoju konkurentsku prednost gradi upravo na tome što ima veći broj domaćih proizvoda na svojim policama", riječi su Čavalića.
BiH i Srbija su jedine zemlje u Evropi u kojima domaći trgovinski lanac nije vodeći. Pitanje je koliko je to dobro kada govorimo o plasmanu domaćih proizvoda na naše tržište.
"I tu se situacija polako mijenja na bolje. Kako nam sada govore tržišni signali, naš domaći trgovinski lanac iako nije vodeći, ipak ima veliki rast, što znači da u dogledno vrijeme možemo očekivati da se situacija preokrene, a to će dovesti do toga da jedan domaći trgovinski lanac iz BiH bude lider u nadam se jakoj konkurenciji", govori Čavalić.
Domaći proizvodi u nekim slučajevima u našoj zemlji ipak nisu zastupljeni u dovoljnoj mjeri, nekoliko faktora utiće na takvo stanje.
"Prvo pitanje koje trebamo postaviti kada uvozimo neki proizvod u našu zemlju jeste zašto isti domaći proizvod nije ostvario nikakvu kvalitetnu cijenovnu konkurentnost. Druga stvar je dobra marketinška komunikacija u smislu da se taj proizvod na kvalitetan način brendira na tržištu. Uzmimo klasični primjer uvoza vode u našu zemlju. Pitanje nije zašto se voda uvozi kada je imamo na pretek, problem je što domaći proizvođači moraju da shvate da se najviše ustvari prodaje brend, a ne proizvod. Da se samo prodaje voda niko ne bi kupovao vodu, svi bi je pili sa česme", zaključio je Čavalić.
Pozitivan primjer domaće proizvodnje predstavljaju proizvodi poput papirnih maramica i toaletnog papira koji su iz naše zemlje plasirani širom balkanskog tržišta i veoma dobro kotiraju. Niko se prije 20 godina nije mogao nadati scenariju u kojem će naša zemlja sa ovim prozivodom istisnuti neke od glavnih uvoznih konkurenata u toj oblasti. Na tome se naravno ne treba zaustavljati.
Novinar : Admir Oručević