Javni sektor kao san

U prilog ovakvoj konstataciji ide i činjenica da svaki državni posao sa sobom nosi socijalno, zdravstveno i redovnu platu. Nije bitno za šta smo se školovali, bitno je "uletiti" u javni sektor. Vjerovatno je da ovako razmišlja 80% bh. populacije. 

Prema podacima koje smo dobili iz centra za istraživanje i studije GEA iz Banjaluke, u mjesecu oktobru 2016. godine prosječna plata u BIH iznosila je  iznosila 837 KM neto ili 1.299 KM bruto. U istom mjesecu prosječna plata isplaćena u prerađivačkoj industriji je iznosila 612 KM neto ( 922 KM bruto) dok je u javnoj upravi (u užem smislu – kategorija O) neto plata iznosila 1.196 KM (bruto 1.881 KM). 

"Ovi podaci ilustrativno govore o tome koliki je jaz u platama između javnog i privatnog sektora. Ako tome dodamo da je u istom mjesecu (oktobar 2016. godine) u javnoj upravi bilo zaposleno 74.328 ljudi onda se može izračunati da je na ime njihovih plata u tom mjesecu utrošeno ukupno 140 miliona KM (74.328 x 1.881KM) što je na godišnjem nivou malo više od 1,6 milijardi KM. Ponavljam, to je javna uprava u užem smislu bez obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite gdje je zaposleno još 115.000 ljudi", izjavio je Marko Martić iz Centra za istraživanje i studije GEA.

Prema Martićevom mišljenju izuzev IT sektora i finansijskih djelatnosti, svi drugi sektori  su još uvijek u podređenom položaju u odnosu na javnu upravu. 

"Ovime se istovremeno šalje poruka mladim ljudima da je najbolji posao, još uvijek, u javnoj upravi. To svakako ima dalekosežne negativne posljedice na konkurentsku poziciju privatnih preduzeća koja se ne mogu takmičiti sa budžetskim institucijama za kadrove što se onda loše odražava na njihovo poslovanje ali i na ekonomiju u cjelini", rekao je Martić.

Ekonomista i Univerzitetski profesor Dženan Kulović smatra da privatni sektor može “parirati” javnom, samo ga treba dodatno urediti regulativama kako bi ga učinili konkurentnijim.

“Izlazak na jedinstevno tržište EU podrazumijeva konkurentnija bosanskohercegovačka privatna preduzeća od kojih Bosna i Hercegovina najviše očekuje na izrazito zahtjevnom tržištu. Zbog toga je potrebno urediti zakonodavni okvir i povećati inspekcijski nadzor kojim bi se dodatno uskladili domaći biznis modeli s najboljom praksom.”, riječi su Kulovića.

Prof. Kulović  tvrdi kako pogrešna percepcija koja se stvara u medijim doprinosi tome da mladi ljudi zaposlenje u javnom sektoru vide kao svoju prvu opciju u poslovnoj karijeri.

“Ako pogledate listu najpoželjnijih poslodavaca svakako možete uočiti da dominiraju privatna preduzeća. Reforma radnog zakonodavstva i usklađivanje s najboljom praksom EU značajno će doprinijeti stvaranju povoljnijeg ambijenta koji će, neminovno, utjecati na promjenu percepcije da se privatni sektor ne doživljava isključivo negativno, a javni sektor kao san svakog kandidata za posao”, izjavio je Kulović.


Kulović: Mediji stvaraju pogrešnu sliku

Visina plata

Istraživanje portala Plata.ba ustanovilo je koje su to pozicije u Bosni i Hercegovini koje imaju najviše maksimalne plate s bonusima, tu prije svega spadaju pozicije:  Generalni direktor (9.300 KM); Izvršni direktor (7.217 KM); Konsultant (5.000 KM); Direktor sektora (4.583 KM); Regionalni menadžer (4.117 KM); Softver inžinjer (3.600 KM). 
 
Prema istom istraživanju najmanje plaćeni radnici u privatnom sektoru su na pozicijama: Prodavač u prodajnom objektu, Advokatski pripravnik (350 KM); Prodavač/agent osiguranja (360 KM); Kuhar, Novinar, Dispečer (370 KM); Konobar (372 KM); Blagajnik (390 KM).

Kada je riječ o tome ko bolje zarađuje u BiH muškarci ili žene, evidentno je da su u tom segmentu muškarci dominantniji, pa je tako najveća neto plata muškarca na poziciji izvršnog direktora 7.217 KM, a za ženu 4.200 KM na istoj poziciji. Slična situacija je i na poslovima u sektorima finansija, bankarstva, IT-a i farmacije gdje su muškarci plaćeniji od žena na istim pozicijma i do 1000 KM. 

Ono što svakako interesuje svakog stanovnika je to kolike su plate liderima BiH. Prema  zakonu o platama i institucijama BIH, prostom računicom vrlo lako se može doći i do tog podatka.

Naime, sredstva za plate i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine osiguravaju se isključivo iz budžeta, odnosno riječ je o uposlenicima u javnom sektoru BiH.

Njihova neto plata se sastoji od osnovne plate, dodatka na platu i nagrade. Osnovna plata se utvrđuje množenjem osnovice za obračun plate i pripadajućeg koeficijenta. Vijeće ministara BiH je u augustu utvrdilo da visina osnovice za zaposlene u institucijama BiH iznosi 475,69KM. Predsjedništvo ima koeficijent 10, pa se računicom može ustanoviti da plata kod članova predsjedništva Bakira Izetbegovića, Maldena Ivanića, Dragana Čovića iznosi 4.756,9 KM, bez naknada kao što su topli obrok, prevoz, odvojeni život.

Po ovoj matematici predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić sa koefcijentom 9 ima platu od 4.281,21 KM. Možemo izdvojiti da ministarske pozicije sa sobom nose platu 4.043,36 KM. 

U nastavku pogledajte koje to pozicije imaju najveće koeficijente u institicujama BIH.
 

1. Član Predsjedništva BiH - 10,00

2. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH 9,00

3. Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara 8,80

4. Predsjedavajući i zamjenici Predsjedavajućeg Zastupničkog doma i Doma naroda PS Bosne i Hercegovine 8,70

5. Ministar 8,50

6. Predsjedavajući radnih komisija obaju domova i predsjedavajući klubova u Domu naroda i Zastupničkom domu PS BiH 8,50

7. Generalni revizor, člап Centralne izbore komisije BiH 8,40 

8. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH 8,20

9. Zamjenik generalnog revizora, direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH, ombudsmen za ljudska prava BiH, generalni direktor OSA BiH, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH 8,00

10. General-pukovnik 8,00

11. Direktor policijske agencije - vrhovni inspektor 8,00

12. Zamjenik glavnog revizora, direktor Regulatorne agencije za komunikacije 8,00


Digitron u ruke....



Novinar: Admir Oručević