Zanimljiv je podatak da je prosječno svaki turista u našoj državi potrošio 974 dolara ili 1.733 KM. Turista u susjednoj Hrvatskoj prosječno je trošio 696 dolara ili 1.238 KM. Ovaj podatak govori da naša država privlači nešto bogatije turiste nego države u okruženju.

"Statistički podaci, ali i ono što građani vide golim okom, broj turista raste, posebno broj turista iz arapskih zemalja. Oni traže jednu sigurnu zemlju koja ima prirodne potencijale koje ima BiH. Oni dolaze iz pustinje i oduševljavaju se rijekama, jezerima i slično. Najveći broj turista je iz zemalja i regije, a raste i broj turista iz Kine, izjavila  je Ministrica turizma i okoliša FBiH Edita Đapo.

U Bosni i Hercegovini u aprilu 2017. turisti su ostvarili 111.694 posjete, što je više za 47,9 posto u odnosu na mart 2017. i za 18,2 posto više u odnosu na april 2016. godine.

Inače, na svjetskoj ljestvici konkurentnosti turizma, BiH je dobila poražavajućih 3,12 bodova, što nas je stavilo na 113. mjesto od ukupno 136 zemalja svijeta.

Ministarstvo prati izvještaje WEF-a te da oni ocjenjuju najmanje 14 parametara vezanih uz turizam, od čega i nastaje indeks konkurentnosti.

"Nažalost, naša država nalazi se skoro na dnu ljestvice, a to je prvenstveno zbog naše loše infrastrukture. Pozitivno smo ocijenjeni u oblasti kulturno-historijskog blaga, također prema higijeni se možemo porediti sa Sjedinjenim Američkim Državama, Japanom i Velikom Britanijom. Ipak, indeksi pokazuje da su putevi, gradski saobraćaj u Sarajevu, kapaciteti aerodroma, željeznice i druga infrastruktura naša najslabija tačka, što je rezultat ovako lošeg plasmana. Ima i pozitivnih primjera, kao što je modernizacija i proširenje Međunarodnog aerodroma Sarajevo", pojasnila je Đapo.

BiH je jedna tek otkrivena destinacija za mnoge zemlje, posebno arapski svijet, ali i Kinu, Japan.

"Sigurna sam da će ova godina biti jedna od najuspješnijih prema posjetama turista u BiH", potvrdila je ministrica Đapo.

U Federaciji BiH na kraju ove turističke sezone trebalo bi biti usvojena tri nova zakona u oblasti turizma, odnosno, zakon o turizmu, zakon o boravišnoj taksi i zakon o ugostiteljstvu. 

"U BiH imate veliki broj turističkih radnika, ali i hiljade prevoznika, onih koji iznajmljuju smještajne kapacitete, ili vodiča koji žive od turista, a da budžet od njih nema nikakve koristi, jer rade ilegalno. Takav posao i za njih predstavlja opterećenje. Strahuju od inspekcije. Vrlo je važno i takvim ljudima omogućiti da uđu u legalne tokove poslovanja, da mogu zraditi za svoje potrebe ali da uz neke razumne naknade i društvo od njih ima koristi, izjavio je Direktor Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca Huso Hadžić.

Vlasnici kazandžijskih radnji kažu da pamte i bolje dane što se tiče kupovine ovih unikatnih predmeta koji oni prave od strane turista koji posjećuju glavni grad BIH.

"Prije smo imali strance iz Njemačke, Italije, Amerike koji su cijenili ručni rad i koji su kupovali starine. Takve generacije su ugavnom pomrle, ostali su ljudi koji će doći u BiH popit će pivu, proveselit se i on ode. Kada bi im rukotvorine poklonili bespaltno, oni to ne bi prihvatili, jer ne znaju o kakvim radovima je riječ, izjavio je za Source najstariji kazandžija u Sarajevu Ismet Huseinović.


Novinar: Admir Oručević