15.3.2018. 13:39
0
Dušu bi prodali za djelić njegove slave, predviđali mu 23 godine života, prevario smrt, ali jednu stvar nikada nije uspio odgonetnuti
Stephen Hawking, britanski teorijski fizičar i jedan od najpoznatijih savremenih naučnika, preminuo je u dobi od 76 godina, mnogo duže nego što su to nekada ljekari predviđali.

Rođen je 8. januara 1942. u Oxfordu, na 300. godišnjicu smrti Galilea Galileija, kako je sam volio isticati. Otac mu je bio doktor i stručnjak za tropske bolesti, a majka politička aktivistica u Liberalnoj stranci. Čovjek kojega je neizlječiva bolest prikovala za kolica, mnogima važi kao najveći genije našeg doba.

U dobi od 20 godina, upravo kad je bio započeo sa svojim doktorskim radom, pokazuju se prvi simptomi jedne fatalne neurološke bolesti, amiotrofične lateralne skleroze, skraćeno ALS. Prvi znakovi da nešto nije u redu postali su vidljivi nakon što je pao tokom klizanja na jezeru pored kuće u St. Albansu. Ta bolest ga je ubrzo prikovala za kolica. Gubi svoj glas i jedan stroj mora govoriti za njega. Doktori su mu na početku predviđali još samo dvije godine života. Međutim, Hawking se pokazao kao medicinski fenomen, apsolutni svjetski rekorder u preživljavanju.

I kad su sva njegova očekivanja bila svedena na nulu, novu je nadu našao u svojoj budućoj supruzi Jane, koju je upoznao na jednoj zabavi.

"Prvo sam pao u depresiju. Činilo se kako mi je sve gore u sve manje vremena. Činilo mi se kako više nema smisla raditi na doktoratu, jer nisam znao koliko dugo ću još živjeti, zaruke su mi podigle duh i shvatio sam, ako ću se ženiti, da moram završiti doktorat. Počeo sam naporno raditi i uživao sam u tome', rekao je Hawking.


Slikovni rezultat za Jane stephen hawking
Hawking sa svojom prvom suprugom Jane



Hawking je imao kompleksan i turbulentan ljubavni život. Razvodio se dvaput, od Jane Wilde i Elaine Mason. Svoju ljubav s fakulteta oženio je 1965. Počeli su živjeti odvojeno 1990., a razveli su se 1995. Jane je za medije rekla kako im je brak razorila Hawkingova slava. Naime, nakon objave “A Brief History of Time” 1988. naglo se proslavio i obogatio te se brzo navikao na divljenje, što je Jane odbijala raditi. “Za mene je on bio muž i otac moje djece. Pa neću mu svaki dan govoriti da je genijalan!” izjavila je Jane. Hawking se oženio Elaine Mason 1995. Ona je bila njegova medicinska sestra. Nakon što je ostavila muža i dvoje djece, javnost je osuđivala da je ulovila Hawkinga zbog bogatstva. Godine 2004. čak se pojavila priča da Elaine zlostavlja muža, ali policija nije mogla pronaći dokaze. Razveli su se 2006. bez objašnjenja. Pored svih uspjeha i velikih saznanja do kojih je došao, jedna stvar je i genijalnom Stephenu Hawkingu ostala vječiti i najveći misterij univerzumu, a to su žene. "One su za mene kompletna zagonetka", rekao je Hawking.



Slikovni rezultat za stephen hawking elaine mason
Hawking i Elaine Mason



Brilijantan um

Ne samo što je živio više od pola stoljeća duže nego što su mu prognozirali, nego je u međuvremenu postao i fenomen u svijetu fizike, briljantan naučnik, briljantan čovjek koji je potpuno nepokretan iz svojih kolica obilježio skoro pola jednog i tko zna koliki dio drugog stoljeća. Kao student je bio veoma talentovan, ali lijen, tvrdi sam Hawking govoreći o svom životu. Tek nakon što je izbila bolest, posvetio se, kaže, nauci. 1979. postaje profesor na Univerzitetu u Cambridgeu, upravo na onoj katedri koju je nekada vodio legendarni Isaac Newton.

Ovdje je radio na svojim najvažnijim istraživanjima i projektima s područja fizike. Polazeći od Einsteinove teorije relativiteta, Hawking je dokazao kako je tzv. Big Bang, odnosno, „veliki prasak“ koji se dogodio prije 14 milijardi godina započeo takozvanim singularitetom; znači kao mala tačkica u Svemiru. Upravo na ovom mjestu su nastali i njegovi radovi vezani za najomiljeniju mu temu: crne rupe u svemiru koje doslovno gutaju sve što im se nađe u blizini. Njegova najvažnije otkriće je da one ne žive vječno već s vremenom nestaju; gube energiju zračenjem kojeg odašilju u okolinu. Ove zrake se danas nazivaju njegovim imenom: Hawkingove zrake. Ova teorija međutim do danas još nije dokazana što je i razlog zašto ovaj nučnik nikada nije dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

 

Hawking novi Einstein?

Stephena Hawkinga ipak malo tko smatra genijalcem kao što je to npr. bio Albert Einstein. 

"Hawkingova dostignuća nisu toliko važna kao Einsteinova. Međutim, s druge strane treba naglasiti da je upravo Stephen Hawking na širenju popularnosti fizike i kozmologije napravio toliko kao malo koji naučnik prije njega. Njegova „Kratka historija vremena“ (1988.) je najprodavanija i najuspješnija znanstvena knjiga uopće, iako njen sadržaj usprkos relativno jednostavnom jeziku na kojem je napisana, nije nimalo „lako probavljiv“ ili razumljiv, napisao je Frank Grotelüschen.


Hawking je o tome jednom rekao: Siguran sam da je moj hendikep zaslužan za to što sam tako poznat. Ljudi su fascinirani kontrastom između mojih ograničenih psihičkih snaga i moćne prirode univerzuma kojom se bavim. Ja sam arhetip hendikepiranog genija. Ali, da sam ja genije, u to može da se sumnja.

Obožavatelji serije „Star Trek“ mogli su ga vidjeti i u jednoj od epizoda u kojima igra poker protiv Alberta Einsteina i Isaaca Newtona i naravno pobjeđuje. Svoju najveću želju ispunio si je 2007. godine kada je u jednoj letjelici NASA-e letio oko Zemlje i tako konačno osjetio i doživio bestežinsko stanje. Slike lebdećeg genija obišle su tih dana svijet. 

Činjenica da je i u kasnijoj životnoj dobi, usprkos bolesti, još uvijek bio sposoban za ovakve vrste izleta i avantura, prema mišljenju doktora je ravno medicinskom čudu. Također, ljudi koji su ga poznavali već duže vrijeme, čudili se njegovoj energiji i elanu. 

"Poznajem ga još od 1980. godine i nikada ne bih mislio da će toliko dugo živjeti“
, rekao njegov prijatelj i kolega, Bruce Allen, direktor Instituta za gravitacijsku fiziku Max Planck u Hannoveru

Stephen Hawking i Bruce Allen
Hawking sa Bruceom Allenom

Mnoge svjetske muzičke pop-zvijezde dušu bi prodale za djelić njegove slave, a politički gospodari svijeta njegove su komentare čekali s većom strepnjom nego, npr. od samog Pape.

Da je bio toliko otkačen i krenuo osnovati svoju religiju ili kakav kult, preko noći bi imao stotine miliona sljedbenika, uprkos tome što je uvijek odlično prihvatao slavu, Hawking nikada nije imao problema s egom. Čuvena je njegova opklada s Peterom Higgsom iz 1964. o tome hoće li ikada biti pronađen bozon koji je, i prije nego što je otkriven, bio poznat kao "Higgsov bozon". Hawking je zapravo bio sretan što je 2012., nakon otkrića te čestice u Velikom hadronskom sudaraču u CERN-u, mogao isplatiti Higgsu 100 dolara, te je bio prvi koji je rekao da bi Higgs trebao dobiti Nobelovu nagradu za to, koju je dobio već sljedeće godine.


Novinar: Admir Oručević






0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.