Prema posljednjim informacijama, za mjesto na 'Andrićevom vencu' boriće se osam kandidata.

Republičkoj izbornoj komisiji ovjerene potpise predali su Aleksandar Vučić ispred Srpske napredne stranke, kandidat Ujedinjene Srbije Zdravko Ponoš, Miloš Jovanović kao kandidat koalicije Nada i Milica Đurđević Stamenkovski koja je kandidat Zavetnika.

Posljednjeg dana potpise su predali profesorka Biljana Stojković ispred koalicije Moramo, Boško Obradović, kandidat Patriotskog bloka, Branka Stamenković ispred koalicije Suverenisti, a dva sata prije ponoći 12.500 ovjerenih potpisa RIK-u je predao i lider Srpske desnice Miša Vacić. Time je broj desničarskih kandidata premašio polovinu.

Kako se navodi u saopštenju Srpske desnice, Vacić je pred RIK stigao u „blindiranom džipu ruskih registarskih tablica, u koloni više desetina vozila za srpskim i ruskim zastavama i uz bakljadu“. U koloni je, kako kažu, bilo još vozila sa ruskim tablicama, a neki od njih su imali oznaku „Z“.

U finišu od kandidature je odustao novinar Srđan Škoro koji je među prvima najavio da će se kandidovati za predsjednika. Iz trke se povukao sa objašnjenjem da nije prikupio dovoljno novca za kampanju.

„Politika u Srbiji je sport za bogate. Ja sam čovjek s Biroa za nezaposlene gdje ću i ostati i poslije ovih izbora. Nažalost, nisam uspio da sakupim dovoljno novca da bih imao kakvu takvu skromnu kampanju, a istovremeno nisam želio da pristanem da budem deo nekih kombinacija i kalkulacija na opozicionoj sceni koje bi me na bilo koji način ukaljale i uvaljale u blato koje gledamo svaki dan. Aleksandar Vučić zajedno sa svojim dublerima, kaskaderima i statistima iz opozicije konačno može da odahne“, rekao je on.


- Najozbiljniji kandidati

Miloš Jovanović (koalicija NADA)

Miloša Jovanovića podržala su 11.232 birača koja su potpisala njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima, a on je kandidat koalicije NADA, okupljene oko Demokratske stranke Srbije, dio Pokreta obnove Kraljevine Srbije i još 25 udruženja građana.

„Uvjeren sam da ja kao predsednički kandidat imam ozbiljne šanse da uđem u drugi krug izbora", rekao je Miloš Jovanović, kada je objavio kandidaturu. „Kada vidim ljudi koje nas podržavaju, nisam zabrinut jer znam da će sve doći na svoje, da će naša ideja koja objedinjuje nacionalno i demokratsko pobjediti." Glavna poruka Jovanovićeve politike do sada je bila - promjena državnog uređenja Srbije.

„Volio neko monarhiju ili ne, činjenica je da je kruna neodvojivi dio srpske istorije", rekao je Jovanović u julu 2021.On smatra da bi se otvaranjem debate o monarhiji „konačno zaostavština jugoslovenstva, komunizma, a danas evropejstva, izbacila iz srpskog organizma''.

„Hoćemo srpsku Srbiju, koja je otvorena za sve, ali koja zna da je njeno pismo ćirilica, koja zna da su Kosovo i Metohija neodvojivi dio njene teritorije", rekao je Jovanović.

I njegovi koalicioni partneri iz Pokreta obnove Kraljevine Srbije (POKS) rekli su da su „zbog čvrstog obećanja da će otvoriti pitanje društveno političkog uređenja republike" podržali Miloša Jovanovića.
 

Milica Đurđević Stamenkovski (Zavetnici)

Jedna od osnivačica pokreta Zavetnici 8. marta je proglašena za kandidatkinju za predsjednicu Srbije na izborima. Odnos prema Kosovu, za koje Zavetnici misle da po svaku cijenu treba da bude dio Srbije, je jedna od glavnih stavki programa Milice Đurđević Stamenkovski.

„Naš program nisu obećanja, već zavet koji smo dali precima koji su se borili upravo za tu našu zemlju, ćirilicu, svako dete, nošnju, svaki dio Srbije, potok", rekla je Đurđević Stamenkovski.

„Naša je obaveza da damo sve da ostanemo na tom putu."

Političarka i politikološkinja Đurđević Stamenkovski odrasla je u predgrađu Beograda, u naselju Kaluđerica. Završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu, a za sebe kaže da je „još kao dijete pokazivala afinitete ne samo prema politici, već i prema nacionalnom djelovanju", prenosi Istinomer.

Učestvovala je sa Zavetnicima i na parlamentarnim izborima 2016, kada je lista osvojila 27.690 glasova (0,73 odsto), kao i 2018. na beogradskim izborima, kada su osvojili 0,65 odsto. Otvoreno je i protiv djelovanja Žena u crnom, Centra za kulturnu dekontaminaciju i Inicijative Ne davimo Beograd. „Odluka državnog rukovodstva da se svrsta na stranu NATO predstavlja kršenje vojne i političke neutralnosti Srbije", rekla je kandidatkinja za predsjednicu u intervjuu za Danas, komentarišući rat u Ukrajini i glasanje Srbije u Ujedinjenim nacijama za osudu ruske invazije.


Aleksandar Vučić (Koalicija Zajedno možemo sve)

Republička izborna komisija je 9. marta proglasila Aleksandra Vučića za kandidata za predsjednika Republike, a podnijeto je 148.846 pravno valjanih izjava birača.

Vučića su predložili iz koalicije Aleksandar Vučić - Zajedno možemo sve, koju čine Srpska napredna stranka, Socijalistička partija Srbije i Savez vojvođanskih Mađara.

Kandidat za drugi mandat predsjednika Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da izbori „nisu igra", da država „nije igračka" i da nije dovoljno da građani sjede ispred televizora i misle „kako neko lepo priča i svašta obećava".

Republička izborna komisija proglasila je Boška Obradovića za kandidata za predsednika Srbije 13. marta 2022. godine, na osnovu 11.020 sakupljenih izjava birača.


Boško Obradović (Patriotski blok)

Nakon kandidature je rekao „da ispunjava kriterijume građana Srbije, jer nijednom nije bio na vlasti i iza njega nema afera". Dodao je da se zalaže za porodične i tradicionalne vrijednosti.

„Boriću se da Kosovo i Metohija ostane u sastavu Srbije, za Republiku Srpsku, Srbe u Crnoj Gori i sve Srbe u regionu", dodao je on.


Filolog i političar rođen je 1976. godine kod Čačka.

Diplomirao je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Otvoreni je protivnik istopolnih brakova i gej parade, pa je 2009. i 2010. godine organizovao manifestaciju Porodična šetnja kao odgovor na zakazanu Paradu ponosa. Obradović je 2011. godine bio kandidat za poslanika na republičkim izborima na listi Dveri, kao i nosilac liste na lokalnim izborima u Čačku.

Četiri godine kasnije postaje predsednik Dveri.

Na vanrednim parlamentarnim izborima 2014. godine bio je nosilac liste Dveri, kada su osvojili 128.000 glasova, ali nisu prešli cenzus. Dvije godine potom, Dveri su sa Demokratskom strankom Srbije osvojile 4,99 odsto glasova na novim vanrednim parlamentarnim izborima.

Koalicija je zvanično bila ispod cenzusa, ali se pamti verbalni sukob Obradovića sa predsjednikom Republičke izborne komisije Dejanom Đurđevićem. Obradović je tada optužio Srpsku naprednu stranku za krađu izbora, ali je koalicija zvanično ušla u skupštinu nakon ponovljenih izbora na 15 biračkih mjesta.

Obradović je bio aktivan tokom protesta 1 od 5 miliona 2019, kada je sa grupom demonstranata ušao je u prostorije Radio-televizije Srbije, zahtjevajući da se uključi u program RTS.

Štrajkovao je i glađu 2020. godine ispred Skupštine Srbije, a rekao je da to čini „ne samo zbog očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije, već i zbog kršenja Ustava, rušenja demokratije i odlaganja izbora". Političar i filolog srpske književnosti izričito je protiv uvođenje sankcija Rusiji, kao i protiv ulaska Srbije u NATO. Ovaj stav zadržao je i tokom rata u Ukrajini, prenosi BBC.


(Admir O.)