S jedne strane, Turci tvrde da su avion prije obaranja u pet minuta upozorili deset puta, ko dokaz su objavili i tonski zapis.

"Nepoznata pozicija u zračnom saobraćaju. Obraća vam se Ratno vazduhoplovstvo Turske. Približavate se turskom zračnom prostoru. Odmah promijenite vaš pravac prema jugu", navodi se u zapisu.

S druge strane, Rusi su izričiti da nije bilo upozorenja, da je ovaj čin "bezobzirna zločinačka akcija", te da Turci na ovaj način pomažu teroristima. Ono u čemu se i jedni i drugi slažu, jeste da neće biti izvinjenja. 

"Mnogo je toga nejasno i postoji nekoliko verzija događaja. Ruski izvori su objavili da su u toj vrsti aviona, kada idu u akciju, isključeni transporteri, što znači da avion ne može biti ni meta, niti može ispravno komunicirati. Dakle, moguće je da pilot nije čuo upozorenje, ali to je samo pretpostavka. Druga stvar, kad se vidjelo da je avion ušao u turski vazdušni prostor, nije važno da li je bio 17 sekudni ili 17 minuta, važno je da je ušao i zbog toga je bio opomenut", rekao je za Source.ba vojno-politički analitičar Neven Kazazović.

Naš sagovornik ističe da ovo nije prvi put da Rusi lete blizu tuđe granice ili da ulaze u tuđi prostor, zbog čega su i ranije upozoravani. Smatra da pokazivanje snage i upotreba teških riječi s ruske strane zapravo više govori o Rusiji nego o Turskoj, odnosno, o tome da Vladimir  Putin iz unutrašnjih razloga mora ostaviti dojam snage i sposobnosti da odgovori na sve izazove. 

"Ovakvi avioni se kreću velikom brzinom i u stanju su da prelete razdaljinu od 100 - 200 kilometara za minut - dva. Osim toga, činjenica da je avion pao tako blizu granice govori da je on zapravo bio u turskom prostoru. Dalje, situacija na tlu je jako nejasna. Postoji verzija da se Turkmeni nalaze na prostoru gdje je pao avion. To je narod turskog porijekla koje Turska štiti. Šta je taj avion radio u tom dijelu, da li su 'tukli' Turkmene ili ne, ne znam, ali to što su Turci reagovali znači da tu ima nešto čudno", navodi Kazazović. 

"Ni Turska ni Rusija nisu u pravu dok god koriste oružje. Nije vrijeme da se provjerava ko je jači, to je vraćanje u prevaziđene oblike istorije", smatra politički analitičar Duško Veinović.

Prvi čovjek Rusije, Vladimir Putin, izjavio je da će ovaj tragični događaj imati posljedice, a prva od njih je opasno pogoršavanje odnosa dvije zemlje, koji se ne mogu opravdati nikakvim interesima, uključujući i zaštitu državnih granica.  

"Obaranje će svakako imati implikacije na međunarodne odnose i politiku, pogotovo na odnose između Rusije i Turske, ali i na relaciji Rusija - NATO. Politika prema Siriji i odnos prema terorizmu vjerovatno će se morati mijenjati. Politika se počela voditi nasilno, a to nije dobro. Ratovanjem, bombradovanjem i narušavanjem bilo čega neće se doći do rješenja samo će se konflikti još više zaoštriti. Kod ubijanja niko nije u pravu i zato međunarodna zajednica treba učiniti sve da dođe do mira. Činjenica je da će vladati nepovjerenje", navodi Veinović. 

"Ja ne vjerujem u posljedice, možda će u početku biti malo problema na ekonomskom planu, ali to će se jako brzo zaboraviti i srediti. Ovakvih incidenata ima jako mnogo", kaže Kazazović. 

Bez obzira na ovaj incident, Rusiji ide u korist da se odnosi s Turskom što prije "izglade". Naime, Rusija prema Turskoj ostvari godišnji izvoz u vrijednosti od 25 milijardi dolara. Trgovinska razmjena 2010. godine iznosila je 26,2, a četiri godine kasnije čak 31,2 milijarde dolara. Samo u prvih devet mjeseci Rusija je u Tursku izvezla 18,5 milijardi dolara. Rusija u Tursku najviše izvozi  tekstil, voće i povrće, metal i proizvode za motorna vozila, a u posljednjih pet godina ruski proizvodi su činili oko deset posto turskog uvoza. 

(Adna Zukanović-Zilić)