I sve to u vrijeme kada je država već dužna 11,9 milijardi KM (8,4 milijarde KM vanjskog duga i 3,5 milijardi KM unutrašnjeg duga), koje također vi vraćate, a od kojih niste vidjeli nikakvu korist i za koje ne znate na šta su ili će biti utrošene. Sve to u vrijeme kada je broj nezaposlenih u državi 518.034 (podaci Agencije za statistiku BiH za juni 2016. godine) i kada je prosječna neto plata 836 KM. 

"To je kredit koji treba da se koristi u narednih šest godina, sredstva stižu u tranšama, godišnje od 100, 150 do 200 miliona. Ne možemo reći da je zemlja zadužena u tom iznosu dok ta sredstva ne stignu", kazao nam je ekonomski analitičar Zlatko Hurtić. 

Istovremeno, administrativni aparat naše zemlje važi za najveći u Evropi, u prilog tome ide i podatak da se 64 posto domaćeg bruto proizvoda troši upravo na finansiranje javnog sektora. Bez obzira što to šteti ekonomiji i što je u okviru novog aranžmana s MMF-om ranije dogovoreno ograničavanje potrošnje i smanjenje broj zaposlenih, dešava se upravo suprotno. To neko treba platiti. Ustvari ne neko, nego mi.

"Očigledno je da administracija buja i da bez obzira što smo odlučili da ćemo smanjivati budžetsku potrošnju, plate rastu, a broj zaposlenih se povećava. I pored odluka Vijeća ministara i entitetskih vlada da je stavljen moratorij na zapošljavanje toga se niko ne pridržava", kazao je za Source.ba portal Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u Predstavničkom domu PSBiH. 

Vijeće ministara je već u utorak donijelo Odluku o povlačenju prve tranše u iznosu 154.155.170,11 KM, od toga će dvije trećine ići u budžet FBiH, a jedna u budžet RS. Novac je odobren, ali Pismo namjere nikad nije viđeno. Nisu ga vidjeli poslanici u Predstavničkom domu PSBiH, niti su ga ratificirali. Nisu ga vidjeli ni građani, iako je Vijeće ministara u skladu sa Članom 21. Zakona o radu Vijeća ministara dužno da osigura javnost svog rada. Pismo namjere u Parlament BiH u međuvremenu je stiglo, ali nakon toga nije bilo sjednica pa isto nije ni pogledano. 

"Nikada do kraja nismo raščistili tu situaciju, nismo upoznati sa suštinom posljednjeg dogovora nakon kojeg je uslijedila odluka MMF-a. Praktično, i za nas u Parlamentu BiH dogovoreni uslovi između vlada entiteta i Vijeća ministara su na neki način tajna. Mi usvajamo sve sporazume, odnosno, ratifikujemo nakon što Predsjedništvo BiH iste potpiše, a onda imamo preko milijardu KM koje ne potpisuje Predsjedništvo BiH i ne ratifikuje Parlament BiH jer je to poseban aranžman koji potpisuju Vijeće ministara i vlade entiteta. O tome ni skupštine eniteta ne raspravljaju i ne donose odluku iako se radi o zaduživanju od nešto više od milijardu KM. U skladu sa zakonom Vijeće ministara je dužno da javnosti omogući uvid u Pismo, kao i da da objašnjenje zašta je novac namijenjen. Najmanje što mogu učiniti jeste da na stranici objave te dokumente, imajući u vidu da će građani vraćati taj dug i da će takvo opterećenju biti veliki problem", ističe Momčilo Novaković, poslanik PDP-NDP u Predstavničkom domu PSBiH. 

"Ukoliko to dođe u Parlament BiH ja to neću podržati jer je rađeno mimo našeg i mimo znanja građana. Oni su tvrdili da je to službene tajna, a ako je tako onda to tako treba i stepenovati, ali ne može biti tajna pred građanima BiH jer će ga oni vraćati. Ovo je rezultat političkih pogodbi unutar Vijeća ministara. Nama su dostavili šturo obrazloženje, nedovoljno jasno u koje svrhe se BiH zadužuje", tvrdi Mehmedović. 

Vijeće ministara, te Vlada FBiH i Republike Srpske "mimoišli" su se u ovom slučaju sa zakonom jer prema zakonu, sve međunarodne ugovore mora ratificirati Parlament BiH. 

"Onima koji daju kredit treba poslati poruku da mi ne možemo garantovati da će isti biti vraćen. Ne bih ja to nazvao da je urađeno mimo zakona, ali ako mi ratificiramo sve sporazume u saradnji između dvije zemlje ili institucije, logično je da ratificiramo takvo zaduženje jer Vijeće ministara nema pravo zadužiti zemlju, a da to Parlament BiH ne odobri", ističe poslanik SDA. 

Vijeće minstara tvrdi da će novac biti iskorišten za unaprjeđenje ekonomskog okruženja, privlačenje investicija, otvaranje više radnih mjesta u privatnom sektoru i povećanju potencijala za rast ekonomije. Obzirom da smo do grla u dugovima i da ovo nije prvi kredit koji uzimamo, do sada smo itekako trebali osjetiti cvjetanje ekonomije, zapošljavanja i sve što obećaju svaki put. I u ovom slučaju desilo se upravo suprotno. 

"To su sredstva koja idu u budžet, ona su dio budžetske podrške i nikakva sredstva MMF-a ne idu konkretno jednom projektu pa tako ni, recimo, privatnom sektoru. Koliko mi je poznato bit će korištena za finansiranje deficita, ali indirektno ona mogu pomoći stabiliziranju ekonomije i privatnom sektoru kroz stabiliziranje budžeta i sprječavanje da eventualno dođe do poremećaja poreza ukoliko bi budžetski deficiti bili neodrživi", navodi Hurtić. 

"Dio tog novca indirektno će otići za vraćanje dugova. MMF je rekao da su sredstva namijenjena za sprovođenje reformske agende, ali vrlo malo toga će otići na ekonomiju pogotovo za biznis koji će zaposliti nove ljude. Vrijeme će pokazati da će ovaj novac biti iskorišten sasvim drugačije od onoga što javnost očekuje", ističe Novaković. 

Osim što je Vijeće ministara prekrišilo niz članova Zakona o radu Vijeća ministara (Član 21., Član 31. i Član 34.), zajedno sa entitetskim vladama je pokazalo da je u krizi moralnog digniteta. No, to za nas nije ništa novo, zar ne?

(Adna Zukanović-Zilić)