"Mehanizam koordinacije usaglašavan je 7.422 puta, a sad  dolazi popunjavanje upitnika koji podrazumijeva hiljade i hiljade stvari. Da ne kažem da smo blizu pucanja, jedni raspisuju referendum, s druge strane udarna vijest da se prijeti ratom, tenzije između Srbije i BiH. Dakle, političko okruženje katastrofalno. Zamislite kako će se takvi dogovarati o onome što je esencijalno, što je bitno , gdje se traži jedna adresa. Čak su i Rusi rekli da ih ne zanima ništa, da njih interesuje jedna adresa sa kojom mogu da usaglašavaju sva pitanja kada je riječ, recimo, o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Napredak u ovoj zemlji vidi jedino psihodelični šef delegacije EU", kazala je za Source.ba ekonomsko-političarka analitičarka Svetlana Cenić. 

A kad smo već kod upitnika kojem se svi oni koji aplaudiraju prihvatanju aplikacije euforično raduju, citirat ćemo Radmilu Šekerinsku koja je u vrijeme kada je Makedonija dobila upitnik bila zamjenica premijera zadužena za EU integracije. Bilo je to u oktobru 2004. godine, a Makedonija je morala odgovoriti na 1.900 pitanja, i to ne bilo kakvih. 

"Upitnik je poput rendgena. On postavlja osnovna i sofisticirana pitanja o državi, njenoj strukturi, njenim zakonima, njenim problemima, njenim ljudima, njenoj statistici, o svemu. Ali, to nije čisto tehnička vježba. On vas tjera da uvidite svoje slabosti, kao i da pronađete vlastiti stav o tome kako da ih popravite. Dakle istovremeno to je i dijagnoza i lijek, to je kombinacija pronalaska činjenica, političkog planiranja i strategije. Ova vježba je izvukla na vidjelo sve probleme koje je Makedonija dugo vremena gurala pod tepih jer nije bilo popularno baviti se njima. Ne sjećam se da li je bilo tri ili četiri hiljade ljudi koji su radili skupa, ali njihov broj je bio velik", istakla je Šekerinska, objavio je neprofitni istraživački institut ESI.

Ono što prvacima u prebacivanju loptice ovog puta neće uspjeti jeste izbjegavanje odgovornosti i guranje dokumenta s pitanjima drugima pod nos, a kasnije se hvaliti svojim zaslugama. 

"Za svako pitanje bilo je zaduženo po nekoliko ljudi i odgovornost za njih je bila lična. Dakle, nije to bilo neko anonimno ministarstvo niti anonimni državni službenik iz ministarstva X.  To su bile osobe čije ime i prezime se znalo i koje su posjedovale znanje, koje su znale da su dio važne slagalice, da su njihova imena poznata i da će njihov rad biti vidljiv. Tako da je na kraju postojao jak timski duh među ljudima koji se nisu poznavali, ali koji su sve vrijeme međusobno komunicirali putem interneta, e-maila i telefona", navela je Šekerinska. 

Da će upitnik zaviriti u svaki ćošak države, potvrđuje i iskustvo Crne Gore. Evropska komisija je prije sedam godina ovoj zemlji dostavila dokument u kojem je bilo ukupno 2.800 pitanja, od toga samo 94 vezana za zaštitu okoliša.

"Molimo dostavite osnovne informacije o činjenicama i ciframa o stvaranju otpada i upravljanju otpadom: a) količina, vrsta i porijeklo otpada koji se generira na godišnjem nivou; b) broj i operativne karakteristike pogona za obradu otpada, c) cifre o izvozu i uvozu otpada (količina, vrsta). Kako je organiziran monitoring kvaliteta benzina, dizel goriva, ostalih plinskih ulja i mazuta i njihovog uticaja na plinove sa efektom staklene bašte?", prisjetila se Gordana Đurović, ministrica za evropske integracije koja je bila zadužena za koordiniranje odgovora, objavio je neprofitni istraživački institut ESI.

Za Bosnu i Hercegovinu upitnik će bez sumnje biti najveći administrativni projekat s kojim se ikada susrela. Pitanje je kako će se državni službenici, poznati po maksimalno iskorištavanju svojih prava na radno vrijeme, slobodne dane, odmore i bolovanja, transformirati u radoholičare i odgovoriti na pitanja o zakonodavstvu, standardima, kontroli kvaliteta, sistemu nadzora nad bolestima, sigurnosti hrane, zapošljavanju državnih službenika i brojnim drugim pitanjima na koja su odgovorile Crna Gora, Makedonija i Hrvatska. 

"Počeli smo raditi na upitniku 1. augusta. To je značilo da nije bilo odlaska na odmor i duge radne dane na temperaturi od 40 stepeni. Završili smo ga kako je bilo i planirano, u roku od četiri mjeseca, ali zatim smo dobili dodatna pitanja i poslali svoje odgovore u aprilu 2010. Odgovarali smo u tri ciklusa, sa gotovo 6.000 stranica i 11.000 stranica dodataka, tako da je ukupni paket sadržao oko 17.000 stranica", kazala je Đurović. 

Ne zna se da li je Dragan Čović, kada je govorio o "malim lokalnim temama", mislio i na poglavlja 23. i 24. koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti, a koja moraju biti ispunjena jer buduće države članice moraju biti spremne da postanu dio zajedničkog sistema Evropske unije. 

"Ovo je sad aplikacija, pa onda treba odgovoriti na upitnik, znate li koliko ćemo mi još čekati do pregovora? Prije toga postoje poglavlja 23. i 24. koja se odnose na pravosuđe, vladavinu prava. Očigledno je da svi deklarativno jesu za EU, a sve čine da mi ne budemo na tom putu nego da idemo ka tim procesima, odnosno, da budemo na makadamu sa što više krivina. Ovdje zaisti one koje mi biramo niti imaju stručnosti niti bilo kakvih etičkih vrijednosti da razmišljaju o tri miliona stanovnika nego isključivo razmišljaju o svom ličnom i interesu nekolicine ljudi oko njih. Tako da, kad ova politička elita kaže 'Evropska unija', ja se grohotom smijem", ističe Cenić. 



Svetlana Cenić

Cenić tvrdi da je za BiH veći trošak to što nije u Evropskoj uniji jer njeno okruženje ili je otišlo ili ide u tom pravcu. No, kako ne bismo bili omeđeni granicama sa svih strana, bit će nam potrebno mnogo koordinacije između institucija jer različiti nivou vlasti imaju i različite nadležnosti. Međutim, pitanje je kako će se Zvonimir, Milan i Hasan koordinirati u trenutku kada su u dilemi - bježati ili nabavljati oružje. 

(Adna Zukanović-Zilić)