Kako navodi Komšić, on i Šefik Džaferović rekli su da mirno razdruživanje nije moguće, dok je predsjedavajući Milorad Dodik iznio suprotan stav.

Komšić je u izjavi za Fenu potvrdio je da je predsjednik Republike Slovenije postavio to pitanje.

"Jeste, istina je! Između ostalog, ali ne samo zbog toga, smo i poslali non paper", kazao je za Komšić.

O temi mogućnosti mirnog razlaza u Bosni i Hercegovini smo danas razgovarali sa redovnim profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu akademikom Suadom Kurtćehajićem.

"Ako uzmemo i napravimo paralelu sa Jugoslavijom, Jugoslavija je do momenta raspada postojala 74 godine i raspala se u krvi. Kako očekivati da jedna tvorevina koja ima hiljadugodišnje trajanje i svoju utkanost u biću njenih stanovnika, posebno u bošnjačkom narodu, koji je najbrojniji da se dozvoli raspad jedne takve zemlje a da ne dođe do jedne grčevite borbe koja bi bila mnogo veća nego što je bila borba nastala disolucijom Jugoslavije", kazao je profesor Kurtćehajić na početku razgovora za Source.ba portal.

Dodao je da u Jugoslaviji nije postojalo jasno znanje o Bosni, jer se malo o Bosni učilo u školi, te da nije bila prisutna svijest o bošnjačkom identitetu, jer je bošnjački identitet bio potpuno zaboravljen, a danas je bošnjački narod osviješćen kako u pogledu svog identiteta tako i u pogledu svoje domovine Bosne i Hercegovine.

"U Bosni i Hercegovini nije moguć mirni razlaz. U Bosni i Hercegovini bi bio sukob, unatoč nereakciji naše političke i intelektualne scene i kad ne bi bilo organizovane odbrane Bosne, desili bi se incidenti na liniji razgraničenja, a incidenti bi doveli do mobilizacije takvog tipa da bi došlo do cijepanja u kojoj bi većina Srba branila RS iako ona nema nikakav pravni osnov za secesiju, dok bi Bosnu branili svi Bošnjaci i probosanski Srbi i Hrvati", rekao je akademik Kurtćehajić.

Na pitanje zašto se u Evropi postavlja pitanje mirnog razlaza i da li se priželjkuje mirni razlaz BiH  u Evropi kazao je da sama činjenica da Evropa postavlja to pitanje ukazuje na to da ako bi mentalno Bošnjaci ikada razmišljali o podjeli Bosne, onda bi Evropa mogla prihvatiti tu situaciju i došlo bi do raspada.

"Po mom mišljenju, ako bi se Bosna ikada podijelila, Bošnjaci bi postali evropski Palestinci koji ne bi opstali. Oni bi vremenom morali preuzeti druge identitete, jer ne bi jednostavno opstali na jednom malom prostoru u kojem bi usred dominantno hrišćanske Evrope opstala jedna mala država sa preko 90 posto Bošnjaka muslimana. To na kraju bi bilo opterećujuće i za Evropu i pronalazili bi se mehanizmi  koji bi i Bošnjake i tu eventualno malu državu doveli do nestanka. Međutim, ako se razbijanje Bosne nije desilo 90tih godina kada su Srbi pod komandom Karadžića i Mladića imali ogromnu prednost u naoružanju, teško je očekivati da to mogu sada ostvariti kada je izrađena jasna svijest o Bosni kod njenog najbrojnijeg bošnjačkog naroda", zaključio je akademik Kurtćehajić.

Novinar: Ajdin Balićevac