Na samitu su učestvovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, te članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić, predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Slovenije Borut Pahor, Sjeverne Makedonije Stevo Panderovski, Crne Gore Milo Đukanović, Albanije Ilir Meta, Hrvatske Zoran Milanović, te Kosova Vjosa Osmani.

Ni ovaj sastanak nije prošao bez određenih tenzija, što su priznali i lideri država koje su pokrenule samit, predsjednici Milanović i Pahor.

Pahor je priznao da je pokušao da se po prvi put na takvom summitu na papir unese protivljenje idejama o promjeni granica na Zapadnom Balkanu. Takva nužnost se pojavila nakon što se već sedmicama u regiji i šire govori o promjenama granice, što izaziva tenzije.

Vučić: Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije
Srbija se usprotivila spominjanju načela nepromjenjivosti granica i predložila da se tome doda da se to odnosi na “granice koje priznaje UN”. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u izjavama srpskim medijima rekao kako je on to tražio, ali prijedlog nije prošao. Ponovio je kako smatra da “su Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije”.

"Oni bi tumačili granice kako se njima sviđa, a ne kako to tumači međunarodno pravo i UN, u skladu s tim smo se potrudili da nađemo kompromis", rekao je Vučić.

Pahor: Vučićev zahtjev značio poništenje priznanja Kosova
Upitan o tome zašto nepromjenjivost granica nije ušla u zaključke, predsjednik Slovenije Borut Pahor je rekao da je to bilo nemoguće. Prema njegovom tumačenju zahtjev predsjednika Srbije Vučića je značio i poništenje priznanja nezavisnosti Republike Kosovo koju su priznale i Slovenija i Hrvatska, ali i mnoge druge države.

"Htjeli smo postići nešto što bi značio korak naprijed a ne korak nazad. Ali vidjeli smo da time ne bi nikada došli do kraja", rekao je Pahor.

Osmani: Zločine počinjenje od strane Miloševićevog režima nazvati pravim imenima
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je bila oštra prema Srbiji te je na sastanku tražila da se svi usprotive “pokušajima revidiranja povijesti i negiranja zločina počinjenih od strane Miloševićevog režima”. Rekla je da se ne može ići u nova poglavlja bez prevladavanja starih poglavlja.

"Iznad moje zadaće kao predsjednice građana Republike Kosovo je moja moralna i ljudska dužnost govoriti istinu o onome što se dogodilo u našoj zemlji. Zločine počinjene od strane Miloševićevog režima trebamo nazvati pravim imenima; ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid", kazala je Osmani.

Džaferović: Mnoga otvorena pitanja sa Srbijom i Hrvatskom
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je uputio oštre poruke susjedima, naročito Srbiji, čije ponašanje, kako je rekao, opterećuje odnose dviju zemalja.

Džaferović je naveo da je izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi. Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan, istakao je, mogu i moraju bolje od toga.

"Sa sigurnošću možemo reći da je perspektiva članstva naših država u Evropskoj uniji proteklih decenija predstavljala najbolji i nezamjenjiv okvir za jačanje mira, stabilizaciju i realizaciju zajedničkih težnji ka prosperitetu. Ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju. Većina dobrih stvari do kojih je došlo u regionu rezultat su evropskih integracija, što ukazuje na to koliko je moćan i važan ovaj proces", naglasio je Džaferović.

Dodao je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.

Prema njegovim riječima, važno je reći da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi koji se trebaju rješavati.

"Tako Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu s praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s tim, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju", kazao je Džaferović.

Na koncu, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije.

"Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma s državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru", istakao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, nastavio je, imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekt "kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom".

Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH.

"Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma s državom BiH", dodao je Džaferović.

Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, "a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH".

Pozitivan iskorak, naglasio je, bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina, koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali s najvećim udarima pandemije.

"Uprkos svim poteškoćama, Evropska unija je i dalje okvir sigurnosti i blagostanja. Evropa je to postigla zahvaljujući društvenim odnosima koje je uspostavila kroz svoj politički razvoj. Jednakost građana pred zakonom, vladavina prava, demokratski izbori i institucije, rješavanje problema dijalogom, sloboda misli i izražavanja, sloboda kretanja i vjeroispovijesti – sve su ovo ideje zbog kojih je Evropa postala to što jeste", naglašava Džaferović.

Dodik: Bosna i Hercegovina u debelo zamrznutom statusu
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je BiH u debelom zamrznutom statusu. 

Dodik je naveo da je bilo riječi i o BiH i izazovima, o zastojima u političkom razvoju. 

''Činjenica da FBiH nije do sada formirala Vladu, govori o tome da je taj zastoj krucijalno važan za BiH'', rekao je Dodik za televiziju RTRS. 

Kada je riječ o izbornom zakonodavstvu Dodik je ocijenio da je dogovor oko reformi Izbornog zakona propao, jer se nije uspjelo dogovoriti na nivou dva lidera koji su najvažniji u tom procesu predstavnika Bošnjaka i Hrvata. Istaknuo je da je ključno pitanje bilo proširenje. 

''Ali, ono ne zavisi od nas i u EU ima značajan broj zemalja koje su protiv proširenja i to proširenje se samo deklarativno spominje od strane EU i više je u službi da se održi iluzija nego da se postave praktični koraci'', rekao je Dodik za RTRS. 

On je naglasio da Predsjedništvo BiH nije imalo konsenzus o nastupu na sastanku lidera. 

"Šefik Džaferović je neopravdano u svoje ime optuživao Srbiju i Hrvatsku, ali to je njegov stav, a ne Predsjedništva. Nismo uspjeli da dođemo do konsenzusa, jer da jesmo došao bi jedan član Predsjedništva i iznio naš stav", kaže Dodik. 

Inicijativu Brdo-Brioni pokrenule su 2010. godine Slovenija i Hrvatska u nastojanju povećanja povjerenja između zemalja u regionu i pomoći i njihovom pridruživanju EU.

Novinar: Ajdin Balićevac