Najtoplije u 13 sati bilo je u Grudama - 16 stepeni, dok je najhladnije bilo na Bjelašnici gdje je živa na termometru ostala na nuli. 

Vremenska prognoza za naredni period

Prema podacima Federalnog hidrometeorološko zavoda BiH i sutra se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu do 7, a dnevna od 10 do 16 °C.

U Sarajevu pretežno sunčano. Jutarnja temperatura oko -1, a dnevna oko 12 °C.

U subotu 18.02.2023., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, a dnevna od 11 do 17 °C.
U nedjelju 19.02.2023., u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne pretežno oblačno vrijeme. U ostatku zemlje preteženo sunčano uz postepeno naoblačenje tokom dana. Poslije podne i u večernjim satima lokalno slaba kiša je moguća ponegdje u Hercegovini i na jugozapadu Bosne, a tokom noći u većem dijelu Bosne. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 1 do 7, na jugu do 9, a dnevna od 11 do 17 °C.
U ponedjeljak 20.02.2023., pretežno oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom. Prije podne prestanak padavina u Posavini i Krajini, a prema kraju dana i u ostalim područjima. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Sunce i prilično ugodne temperature iskoristio je veliki broj građana za šetnju i boravak na otvorenom.

U prilogu pogledajte šta je "oko" naše kamere zabilježilo.

Narodna vjerovanja

Posljednjeg dana mjeseca januara počeo je hamsin, odnosno drugi dio zime.

Prema narodnom kalendaru koji je objavila Islamska zajednica za 2023. godinu, hamsin označava period kada je ostalo još 50 dana do proljeća.

A, prvo džemre “udarit će” u nedjelju, 19. februara. Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće. Legenda kaže da, kad “pukne” prvo džemre, vraća se život u prirodu, dolaze prvi pupoljci, i vide se prve naznake visibaba i ljubičica.

Sedam dana kasnije, 26. februara, džemre udara u vodu, koja se ne može više mrznuti.

Posljednje, treće džemre, u zemlju “puca” 5. marta. Tada, prema predajama, počinje otopljenje zemlje, na kojoj se od tada može sjediti.

Nakon džemreta počinju babine huke koje, po legendi, traju “od pola devete do po desete” hefte poslije Božića (10-17. mart). Za vrijeme Babinih huka, u jednom danu se više puta izmijeni sunce, kiša, snijeg, pa kiša i snijeg zajedno i tako po cijeli dan dok traju, a sve je to praćeno jakim vjetrom. To je vrijeme kada se proljeće bori sa zimom.

Sladić razočarao: Zima još nije rekla "zbogom"

Nedim Sladić, popularni bh. meteorolog, odgovorio je na pitanje koje zanima veliki broj građana Bosne i Hercegovine. Je li zimi došao kraj?

Sladić je na svom Facebook nalogu objavio informaciju da je do kraja klimatološke zime ostalo još nekoliko sedmica. Nakon toga bi trebalo uslijediti klimatološko proljeće.

Njegov status sa društvenih mreža ovim putem prenosimo u cijelosti:

"Do kraja klimatološke zime de facto je ostalo još dvije sedmice prije nego zakoračimo u klimatološko proljeće, no moje mišljenje je da zimu još ne možemo u potpunosti otpisati. I u suštini je ovo ključna stvar cijelog teksta, a pogotovo riječ u potpunosti. Za više detalja i željni čitanja, tekst je ispod.

Više je razloga što sam se odlučio ovo napisati, ali bez nekih velikih detalja, s obzirom na kompleksnost cijele šire slike. Detalji će dolaziti postepeno i u dijelovima.

Prvi je naglo zagrijavanje stratosfere, odnosno Sudden Stratospheric Warming (SSW). Ovo je proces kojim se slabi tzv. polarni vrtlog - zarobljeno jezgro nakupljenog hladnog zraka na velikim visinama (obično na oko 30 kilometara ili 10 hPa) sa pripadajućim prstenom u vidu snažne vrpce zonalnih zapadnih vjetrova na oko 10 kilometara visine (oko 250 hPa). Prilično snažan odnosno kompaktan polarni vrtlog u prvom dijelu zime zadržavao je hladan zrak 'zaključanim' i nije se previše širio na jug usljed snažnih zonalnih vjetrova, što je jedan i od glavnih razloga zbog čega smo imali prilično topao prvi dio zime i bez većih zimskih obilježja. Međutim, naglo zagrijavanje stratosfere dovodi do dislokacije, a u određenim godinama i do cijepanja vrtloga na dva dijela (kao 2021. godine). Posljedično, takav scenario dovodi do toga da zonalni vjetrovi slabe, što dovodi do toga da se hladniji zrak počne spuštati niže - u troposferne nivoe, što utječe i na našu mlaznu struju (jet stream) koja pomjera sisteme od zapada prema istoku, no u ovom slučaju produbljujući se i južnije. Tada obično govorimo o stratosferno-troposfernom spojnom utjecaju (tzv. coupling) koji se može odraziti i na vremenske režime u Europi koju diriguje Atlantik (tzv. euroatlantski režimi), a objašnjena je u naučnoj studiji autora (Charlton-Perez et al. 2018).

Kako bi analogija bila jednostavnija za sve, pokušajmo zamisliti hobotnicu koja je svoje pipke omotala oko svog centra. Takvo jezgro je zapravo naš kompaktni polarni vrtlog. No, kada se dešavaju nagle promjene, hobotnica će htjeti svoje pipke protegnuti, stvarajući mehanizam nalik na val koji se poistovjećuje sa povlačenjem hladnijeg zraka južnije, odnosno produbljenje naše mlazne struje prema jugu. Val od juga na sjever je izraženiji ukoliko između dvije zračne mase različitog porijekla postoji snažna temperaturna razlika. Snažniji meandar mlazne struje može dovesti često i do NAO- faze, odnosno izmještanja polja visokog zračnog pritiska nad Grenland, što se obično odražava snažnije na zapadnu nego na istočnu Europu", naveo je naš najpoznatiji meteorolog.



Novinar: Ajdin Balićevac
Snimatelj i montaža: Nein Mustafić