Tim povodom profesora Aliju Kožljaka, koji je ujedno i šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch, pitali smo za komentar. 

„Trend korištenja prijetnji bombama je zprimio veoma ozbiljnu dimenziju, te se to s razlogom i razmatra relevantnom sigurnosnom prijetnjom. Iskustvo govori da su se slične dojave u prošlosti uglavnom dovodile u vezu sa neodgovornim pojedincima, učenicima ili kriminalcima, ali današnja sveukupna sigurnosna situacija im daje novi, ozbiljniji kontekst. Bez obzira što je istraga pokazala da se radilo o lažnim dojavama, to ne znači da prijetnja ne postoji, te da se nadležne sigurnosne agencije ne trebaju ozbiljnije pozabaviti ovim pitanjem. Naprotiv, sve navedeno je dodatni razlog da se razmotre svi mogući rizici i prijetnje, koji se mogu dovesti u vezu kako sa konkretnim metodama prijetnji, tako i sa unutrašnjom sigurnosno-političkom, ali i globalnom sigurnosnom situacijom, te u tom smislu i poduzimati odgovarajuće mjere i aktivnosti“, kazao je Kožljak za Source.ba. 

Komesar sarajevske policije Nusret Selimović, ranije je izjavio da će se dojave o postavljenim bombama tretirati kao "teroristički akt“. S tim u vezi Kožljak ističe da treba biti oprezan sa kvalifikacijama. 

„Iako ne treba isključiti mogućnost povezanosti pomenutih dojava sa teroristčkom prijetnjom, mislim da treba biti oprezan sa kvalifikacijama. U svakom slučaju se treba uvažiti službeni  stav nadležnog tužilaštva po ovom pitanju. Građani su s razlogom uznemireni, što znači da je percepcija sigurnosti narušena. Bez ikakve dileme, prijetnje se trebaju detaljno istražiti, posebno ko stoji iza njih, da li se radi o organizovanom poduhvatu, a također i šta je motiv istih. Odgovori na ova pitanja bi u značajnoj mjeri pomogli da se adekvatnije preventiraju ovakvi pokušaji u budućnosti, ali i načini jasna distinkcija između eventualnog uznemiravanja građana od strane nekog pojedinca zbog svojih ličnih interesa, od ozbiljnih hibridnih prijetnji, poduzetih od strane organizovane grupe ili čak države, koje bi mogle uključiti i terorističke intencije“, kazao je Kožljak. 

Inače, pitanje kibernetičkih prijetnji posljednju deceniju globalno je aktuelizirano, zbog čega je neophodno se ozbiljnije baviti ovim pitanjima, tvrdi Kožljak. 

„Pitanje kibernetičkih prijetnji je posljednju deceniju globalno aktuelizirano, te ne iznenađuje činjenica da ih većina država svijeta stavile u sami vrh prioriteta svojih nacionalnih sigurnosnih strategija.  Evidentno je da se, vođene tim primjerom, i institucije u BiH ozbiljnije bave ovim pitanjem. Međutim, očigledo je da izostaje sinhronizirano djelovanje, posebno vertikalno, te se uglavnom zasebno poduzimaju mjere, kako bi odgovorili na eventualne kibernetičke prijetnje. Tu mislim i na državne institucije, kao i niže nivoe vlasti.  Ali, ne treba zanemariti važnost zaštite javnih i privatnih kompanija, posebno onih od značaja za državu, uključujći energetski sektor, telekomunikacije, bankarski sektor, prehrambenu industriju i slično. Imajući u vidu ranjivost sistema u brojnim oblastima, kompleksnost odgovora je očekivana. Stoga ni Bosna i Hercegovina, ali ni druge države nisu u stanju da se samostalno nose sa ovim izazovom. U tom smislu je od ključne važnosti osigurati kvalitetnu saradnju, kako domaćih institucija, tako i na međunarodnom planu, uključujući i snažno partnerstvo sa relevantnim organizacijama, kao što su NATO, EU, INTERPOL i dr.“, kazao je Kožljak. 

Inače, hibridno ratovanje u koje spada i kibernetičko kao nove metode ratovanja ozbiljan su uvod narušavanja sigurnosti države koja je „na meti“, tvrdi Kožljak, dodajući da je to vrlo često i uvod u otvoreni oružani sukob. 

„Hibridno ratovanje, koje uključuje i kibernetičko se u načelu intenzivira kao uvod u ozbiljnije narušavanje sigurnosti targetirane države, a vrlo često iIi kao uvod u otvoreni oružani sukob. Na ovaj način se unaprijed slabe institucije dotične države, onesposobljavaju njeni ključni servisi, ne samo sigurnosni i vojni, nego i državna administracija, medijski servisi, elektroprivreda i sl.. U navedenm okolnostima se stvaraju uslovi za širenje dezinformacija, otuđivanje podataka, onemogućava se upravljanja sistemima, te se širi i propaganda. Stoga, u nedostatku adekvatne prevencije i odgovora na iste, posljedice mogu biti nesagledive, uključujući ozbiljno ugrožavanje sposobnosti države da se odbrani od potencijalnog neprijatelja, kao i mogućnost izazivanja unutrašnjih nemira, uključujući i unutrašnje sukobe“, kazao je Kožljak. 

Kada su u pitanju mogući odgovori na pitanje ko je mogao izvršiti ovu vrstu napada u Bosni i Hercegovini, Kožljak navodi da bi to mogli biti kako pojedinci, tako i organizovane grupe ili države sa neprijateljskim namjerama. 

„S obzirm da se kibernetički napadi baziraju na korištenje digitalnih i informatičkih sistema, te činjenicu da su isti široko dostupni, ovakvu vrstu napada na BiH bi mogli izvršiti kako pojedinci, tako i organizovane grupe, terorističke organizacije, ali i države sa neprijateljskim namjerama. Imajući u vidu globalnu situaciju, a posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, te najave intencije Ruske Federacije da osnaže svoj interes na Zapadnom Balkanu, pa i u BiH, ne čudi da se Ruska Federacija razmatra kao prijetnja u pomenutom smislu. Tome svakako idu u prilog i izjave zvaničnika koje su vrlo često obojene prijetećim tonom, posebno u kontekstu aspiracija BiH da postane članicom NATO saveza. Zbog toga ovu prijetnju i treba smatrati relevantnom, bez obzira koja se domena ili platforma koristila. Znanje, stručnost i sposobnosti izvršilaca ovih napada im omogućuju da vrlo lako manipulišu domenama, da se prikrivaju, tako da u tom smislu i treba analizirati moguće izvršioce“, zaključio je Kožljak za Source.ba.