Nacionalni spomenik i najstarije muslimansko mezarje u Bosni i Hercegovini koje datira iz 15. vijeka
Na Presjeci kod Ustikoline nalazi se nekropola koja se spominje u brojnim povijesnim zapisima i zasigurno spada među najzanimljivije u Bosni i Hercegovini. Ovo područje, tačnije grobljanska cjelina na Presjeci kod Ustikoline, zbog svoje autentičnosti i značaja, nacionalnim spomenikom proglašeno je 2004. godine.
Za nekropolu koja je udaljena 10 kilometara od naselja Ustikolina, na putu koji vodi prema selu Jabuka, pretpostavlja se da je najstarije muslimansko mezarje u Bosni i Hercegovini koje datira iz 15. vijeka.
Ono što se navodi u odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini o proglašenju nekropole nacionalnim spomenikom, prve podatke o groblju na Presjeci je dao M. Zarzycki. Prema tim podacima ova nekropola povezana je sa nastankom Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini. On navodi da je 1463. godine sultan Mehmed Fatih došao na ove prostore i kao nadzornika straže na ovom prostoru ostavio izvjesnog Turhana Emina koji je tu sagradio džamiju . On je taj događaj svrstao u 1463. godinu.
Međutim, arheolozi danas nemaju jedinstven stav da li se na Presjeci zaista nalazi i grob Turhan Emin-bega, turskog namjesnika u Ustikolini koji je u tom mjestu izgradio najstariju džamiju na području BiH, ili se radi o osobi s istim imenom.
Ono što je zanimljivo jeste da je pronađen nišan na arapskom jeziku. Mujezinović prvi puta 1954. godine objavljuje faksimil, transkripciju i prijevod postojećeg dijela natpisa koji ukazuju na to da se radi o nišanu Turhan Emin-bega:
„Preselio je upokojeni T(urhan)...be)g, sin ... hercegovački sandžak - beg. Neka Bog oprosti grijehe njemu i njegovim roditeljima i svim vjernicima. Godine (devetstotina) šezdeset i devete. (1561/62.)“, riječi su koje stoje uklesane na nišanu.
Inače, historijski podaci ukazuju na to da je u Ustikolini živjela velika skupina muslimana prije dolaska Fatiha. Podaci ukazuju da je jedan dio mezarja civilni, jer su pronađeni ženski, muški i dječiji nišani.
“Specifično je po samim grobnicama ili mezarima koji su građeni po uzoru na antička groblja, a naravno da se nastavljaju i kroz srednji vijek. To su zidane grobnice, bez priloga u ovom slučaju, jer se radi o muslimanskom sahranjivanju.
Ovo što je do sada istraživano, još u vrijeme kolegice Azre Redžić 1977. godine, a i ranije što se zna o samom mezarju, pretpostavke su da ono datira od polovine 15. stoljeća i predstavlja kontinuitet sahranjivanja na tom prostoru, koji se i završava 100 do 150 godina poslije.
Nakon toga je ovo ostavljeno zubu vremena. Nadamo se da ćemo nakon arheoloških istraživanja doći do jasnijih podataka o svi mezarima na ovom lokalitetu”, kazao je ranije za medije arheolog Adnan Muftarević.
(A. Rovčanin)