Europska unija (EU) je u četvrtak, 23. juna, Ukrajini i Moldaviji dodijelila status kandidata za članstvo u ovoj organizaciji. Brojni politički lideri ovu odluku okarakterizirali su povijesnom, navodeći da je na taj način EU otvorila svoja vrata nakon dugo vremena. 

“Europsko vijeće priznaje europsku perspektivu za Ukrajinu, Republiku Moldaviju i Gruziju. Budućnost tih država i njihovih građana je unutar EU-a. Europsko vijeće je odlučilo dodijeliti status zemlje kandidata Ukrajini i Republici Moldaviji”, stoji u nacrtu zaključaka koji su ranije objavili mediji. Međutim, gdje je u svemu tome Bosna i Hercegovina? Mnogi su se nadali da će Bosna i Hercegovina dobiti kandidatski status, ali EU bila je jasna - "neće biti popuštanja uslova za Bosnu i Hercegovinu", izjavio je to komesar za proširenje EU, Oliver Varhelyi. 

Inicijativu Slovenije da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status bez oklijevanja, podržana je od strane Mađarske, Hrvatske i Poljske, dok su protiv glasale Francuska, Njemačka i Holandija. Razlog tome što Bosni i Hercegovini nije dodijeljen kandidatski status je što Bosna i Hercegovina nija ispunila svih 14 prioriteta za članstvo u EU. 

"U slučaju Bosne i Hercegovine, ne postoji niti jedan službeni dokument u kojem se spominje kandidatski status. Ono što postoji, postoji 14 prioriteta mišljenja Europske komisije koji je dostavljen Bosni i Hercegovini i tih 14 prioriteta se odnose na proces pregovaranja. Nigdje se ne spominje kandidatski status. Ono što se spominjalo jeste u medijima, političkim krugovima, potencijalni kandidatski status koji će Bosna i Hercegovina možda dobiti nakon što nešto uradi ili ne uradi", kazao je Dilberović za Source.  

U razgovoru za Source portal, Dilberović također navodi kako ne smijemo zaboraviti šta su naše obaveze i odgovornost. 

"Ono što mi ne smijemo zaboraviti jeste šta su naši zadaci i šta mi trebamo završiti i uraditi, da prestanemo stalno nekog drugog optuživati zato što nas pa potencijalno kao zpadni Balkan i kao potencijalno loše učenike u razredu, treba posebno tretirati, jer smo mi zaboga poseban slučaj i jer smi zaboga jako komplikovani i oni nas ne shvaćaju", kazao je Dilberović za Source. 

Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi pred brojnim izazovima sa kojim se sama neće moći suočiti. 

"Ako zamislimo šta slijedi, a trebamo zamislitii, zbog rata u Ukrajini, slijedi najvjerovatnije energetska kriza, slijedi nova ekonomska kriza koja će biti produbljena, koja je bila vezana za pandemiju. Slijedi prehrambena kriza, slijedi inflacija. Da li Bosna i Hercegovina, sama, bez EU, može odgovoriti tim izazovima, ja bih volio da može, ali odgovor jednostavan je 'Ne'. Ona mora biti dio nekog većeg, ozbiljnijeg, kvalitetnijeg sistema kakv jeste EU. Ona jeste najveći ekonomski prostor, najbogatiji ekonomski prostor i nešto što definitivno možemo definisati udžbenički kao 'država blagostanja' i država Bosna i Hercegovina treba biti dio toga što se zove 'država blagostavnja'", kazao je Dilberović dodajući:

"I na kraju krajeva, ako nama nije jasno gdje je budućnost, naši mladi ljudi, nažalost, nas svakodnevno upućuju gdje je  budućnost tražeći bolji život, ne na istoku, ne na sjeveru ne na jugu, nego isključivo na zapadu, a na zapadu je EU." 




Novinarka: Aldina Rovčanin 
Snimatelj i montažer: Kenan Ćemo