18.8.2022. 16:40
0
"Stanje obrazovanja u BiH je ogledalo sistema. I dalje se vodi 'hladni rat' između državnih i privatnih fakulteta. Obrazovanje nije politička igra i manipulacija"
Autorica, dr.sci. Maja Đurić pozivni je predavač na Univerzitetu u Sarajevu, predavač na Edukacijskom fakultetu, Univerziteta u Travniku, predavač na seminarima Internacional Olympic Committee (IOC) te eksterni saradnik na međunarodnim projektima EU u oblasti visokog obrazovanja.

Proteklih nekoliko godina posvetila se istraživanju nauke i naučno-istraživačkog rada u Bosni i Hercegovini, Bolonjskog procesa i osiguranja kvalitete visokog obrazovanja u našoj zemlji. Također, do sada je izdala tri knjige, te se pojavljuje kao koautorica u još nekoliko knjiga. 

Značajan doprinos u proteklih 25 godina dala je i neformalnom obrazovanju kroz nevladin sektor u radu sa djecom i mladima. Projektni menadžment je vještina koju rado spaja sa liderstvom i kreiranjem pozitivnih priča, kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou. 

U razgovoru sa portal Source, Đurić je govorila o veoma značajnoj temi obrazovanja u našoj zemlji. Do kojim smo to zaklučaka došli i šta nam je Đurić kazala, pročitajte u intervjuu koji je u nastavku: 


SOURCE: Kako biste okarakterizirali visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini? Da li studenti danas mogu dobiti kvalitetno znanje, ali i mogućnost da to znanje kasnije i iskoriste?


Đurić: "Da budem potpuno iskrena, generalno stanje obrazovanja u Bosni i Hercegovini je ogledalo sistema. Neusklađenost. Nesigurnost. Ne pridavanje značaja. Bahatost. Bez jasne vizije i strategije. Kroz naučno istraživanje funkcionalnosti sistema visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini koje sam provela kroz III stuba (Bolonjski proces, naučno-istraživački rad, standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta), potvrdile su se ove moje tvrdnje. Nedostatak ekspretize u ovim poljima, uključujući sve ispitane entitete unutar pomenutih varijabli. Kada govorimo o kvaliteti, ona zahtijeva savjesne sistemske promjene, priznavanje grešaka, jasne procese, jak intelektualni kapital i rad, rad. 

Da, studenti i dalje mogu dobiti znanje, jer naša je obaveza projektirati kvalitet na krajnjeg korisnika, a to su studenti. Bosna i Hercegovina ima kvalitetnog nastavnog kadra, međutim tom istom nastavnom kadru sistemski nisu omogućene mnoge predispozicije za razvoj, kako studentskih, tako i nastavničkih kapaciteta. Iskorištavanje stečenog znanja nakon završenog studija, nažalost, ostavljeno je snalažljivosti pojedinaca i opet  'sistemskim raspodjelama'. Još jedan od razloga zašto mladi ljudi traže 'sreću' van ove zemlje."
 
SOURCE: Kritički ste govorili o  naučno-istraživačkom radu u Bosni i Hercegovini, navodeći kako se generalno naučno - istraživački rad ne promoviše dovoljno. Zašto to tako mislite? Da li smatrate da bi se u naučno - istraživački rad moglo više ulagati od strane nadležnih institucija?

Đurić:
"Tako je, ne promoviše se dovoljno. Prvo kulturološki fenomen je važan za razumijevanje ove činjenice. Kroz EU projetne ekspertize osnaživanja kvalitete visokog obrazovanja, putujući i istraživajući druge zemlje i sisteme uvidiš koliko je historijski razvoj i nacionalni identitet važan u odnosu na obrazovanje. Uzročno-posljedična veza. Osnaživanjem identiteta, moguće je osnažiti i obrazovanje. Kako je to sjajan primjer Finske, Švicarske, itd. Dalje, kada osnažimo sisteme vrijednosti, dajemo vrijednost i obrazovanju. A mi, pogubljeni smo u identitetima, u vrijednostima. Mi nemamo ključne lidere za osnaživanje ovih paradigmi. Ponovo, moje sveobuhvatno istraživanje sistema naučno-istaživačkog rada u BiH detektovalo je nedostatak okvira i mnoge neusklađenosti. Sve se svodi na mali dio onih koji, po defoltu, žele da opravdaju i stoje iza svojih akademskih titula.  I šta se dešava, kome je nauka interesantna u ovom sveobuhvatnom 'kiću'? Rijetkima. Napisala sam u jednom osvrtu: odvojili smo se od istine. Personalne. Objektivne. Političke. Nauka je istina. Ja se bojim da mi nismo ni svjesni koliko duboko tonemo. Smatram da je došlo vrijeme da sebi priznamo neke istine. Sve moćne države imaju jake obrazovne sisteme. Mi se uistinu trebamo 'probuditi' kada je obrazovanje u pitanju. 

Jedan od ključnih problema jesu mehanizmi podrške. Nedovoljno se odvaja za nauku, naučno-istraživački rad, naučne centre, podršku istraživačima, važnost javnog angažmana istraživača i tretiranje struke od individulanog do kolektivnog pitanja. Sve su ovo moja istraživanja pokazala. Posebno sam istraživala prostor osiguravanja financijskih uslova istraživačima. Porazni su rezultati trenutnih razvojnih politika.

I naravno, nema dovoljno medijskog prostora pruženog nauci. Važnije je objaviti neki skandal, odnose privatnih života blakanskih veza, nego dati prostor nekom naučniku, kritičkom osvrtu iz nauke, napraviti intervju sa istraživačem i sl., jer to nije ineresantno.  'Divno' smo uplovili u metaforu 'panem et circenses' (kruha i igara). 

Zaboravljamo, problemi se rješavaju raciom, znanjem, naukom, primjenom naučenog. A mi smo, kao zemlja, u mnogim problemima. Sve dok se ne angažuje eksperiza u svakom polju, daleko smo od istine i oporavka."

 
SOURCE: Da li smatrate da je u Bosni i Hercegovini usklađeno tržište rada u odnosu na studijske programe? Obrazloženje?

Đurić: "Radila sam 2015. godine i ovu vrstu istraživanja za Srednjebosanski kanton. Ništa se značajno nije promijenilo ni do danas. Neusklađenost je i dalje prisutna i dovodi do veće nezaposlenosti. To tvrdim iz istraživanja osiguranja kvalitete studijskih programa koje sam provela i statističkih pokazatelja. Jednostavno, opet sistemski, 'svezane su ruke' univerzitetima. Postoje određene inicijalne promjene koje autonomno nastoje mijenjati univerziteti prateći trendove, osluškivajući tržište. Sve se svodi na ekesperiment. Danas, sticanje diplome ne znači nužno dobar posao. Ovo pitanje me mnogo zanima i kao ekonomistu. Čak sam željela na njemu doktorirati pokrivajući cijeli spektar studijskih programa u Bosni i Hercegovini na svim univerzitetima. Međutim, ovo bi značilo veliko istraživanje i potrebna su sredstva i tim ljudi. Možda ovo može biti svojevrsni 'javni poziv' da se uključimo i angažujemo zajedno, mi mladi istraživači, nađemo sredstva i duboko ispitamo ovaj odnos."
 
SOURCE: Da li smo kao društvo, ali i kao država, svjesni koliko je obrazovanje značajno i koliko je važno da se u isto ulaže? Posvećujemo li dovoljno pažnje obrazovanju? 

Đurić: "Ne, nismo svjesni. Ovo je pitanje kolektivne svijesti. Sva tri stupa istraživanja su to potvrdila. Pa mi ne osiguravamo dosljedno ni Bolonjski proces kojeg smo prihvatili. Također, daleko smo od osiguranja kvalitete prema EU standardima, itd. Obrazovanje nije samo 'usluga'. Uspostavljanje znanja, prijenos znanja, umijeće vladanja informacijama i pretvaranje informacije u tržišnu vrijednost, tehnološki napredak, korištenje komparativnih prednosti inovacija i nauke, konekcija sa potrebama radne snage, izazak iz ekonomske krize, itd., sve su to uzroci i posljedice koje pokreće obrazovanje. Sve kreće od obrazovanja. Njemu se vraća ili ne. Obrazovanje treba da nas usmjerava, tj. utiče posebno na kulturološku i ekonkomsku reformu. Kada mu počnemo posvećivati pažnju temeljno, dosljedno, sa jasnom vizijom i ciljevima, vidjet ćemo i sami rezultate. Sva odstupanja detekovana istraživanjem, a pogotovo dijela naučno-istraživačkog rada utiče na lošu i nisku vidljivost u svjetskim okvirima, kako pojedinaca, tako i institucija, te u konačnici same Bosne i Hercegovine." 
 
SOURCE: Uticajem tehnologije, ali i brojnim drugim faktorima, svjedočimo tome da se mijenja i pristup obrazovanju, ali i istraživačkom i umjetničkom radu. Da li po Vašem mišljenju Bosna i Hercegovina može da odgovori na zahtjeve u tom kontekstu i možemo li da pratimo trendove i da se prilagodimo nekim novim metodama, pristupima, inovacijama?


Đurić: "Tako je. Nove era obrazovanja je era svjesnosti. Ovim pitanjem sam se posebno bavila kroz veliku sliku u svojoj knjizi 'Gdje smo sa visokim obrazovanjem u Bosni i Hercegovini'. Novi ključevi za budućnost su dobro razvijeni um, strast za učenjem i sposobnost upotrebe znanja. To se razvija od ranog doba djeteta, ali isto tako treba da se obrazuju roditelji kako da razvijaju te procese. Trebamo biti svjesni činjenice da se vrijeme mijenja, s njim i načini učenja. 'New Age of Education' je era digitalizacije, integracija procesa. Za pametne, to je velika šansa. Biti kreativan, inovativan, kompetativan, multidisciplinaran, snalažljiv, produktivan...itd. Također, ovdje je riječ o globalizacijskim tokovima i tehnološkim dostignućima. I opet se vraćamo na istraživanje i nauku. To su sredstva za postizanje ciljeva. Mladi danas vide privlačniju zadradu preko komunikacijskih kanala, nego kroz sticanje diplome. Trebamo iskoristiti te transfere brzine, spretnosti, inovativnosti, kreativnosti, za promociju svrhe obrazovanja.

Bosna i Hercegovina je još zatečena u konzerviranoj prošlosti. Sistemski. Mi smo kolektivno frustrirana nacija. Socio-kulturološki fenomen. I dalje smo „zakopani“ u prošlosti, zato teško da vidimo budućnost. Nema tu mnogo tehnološkog napretka. Sve se opet svodi na pojedinice i njihova eventualna dostignuća." 
 
SOURCE: Kako biste okarakterizirali saradnju privatnih i javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini? Postoji li ona uopće? Da li bi se nešto moglo pospješiti ili se nužno privatni i javni univerziteti već u 'startu' imaju konkurentski odnos? 
 
Đurić: "Osjetljivo pitanje. Može se promatrati, naravno, iz subjektivnog i objektivnog aspekta. Ako izuzmemo ego, sujetu, a mi kao homo sapiensi smo skloni tome, bilo bi dobro, pametno, korisno da postoji saradnja. Istina je da određeni profesori predaju kako na državnim, tako i na privatnim fakultetima. I to je sasvim uredu. Traženi su radi svog kvaliteta, dostignuća i na kraju-krajeva, to je njihovo pravo. Međutim, kada govorimo o institucionalnoj saradnji, da se ne lažemo, rijetka je. Ovo također govorim sa aspekta istraživanja. Generalno, poništili smo kriterije. Oni se nalaze u rukama rijetkih koji su dosljedni sebi, znanju. U Bosni i Hercegovini se i dalje vodi 'hladni rat' između državnih i privatnih fakulteta. Nepoštivanje, sujeta, nepovjerenje, omalovažavanje, prate akademsku zajednicu. Opet, odraz sistema. U konačnici to nije dobar koncept i ne vodi nigdje. Vlasništvo na određuje kvalitet, i obrnuto. 

Suštinski, vlada jedno opće nepovjerenje koje prati visokoškolske institucije. U svemu tome ispaštaju studenti, roditelji. Samo kvalitetom, diferenciranjem od nekvalitetnog okruženja, stručnošću, naučnim dokazima, uspješnim studentima, etabliranim profesorima, inovacijama i prepoznatljivošću možemo se spasiti od žamora. Rad i samo rad. Uistinu je tužno koliko se naše društvo otrgnulo od vrijednosti, važnosti i vrednovanja nauke. Trebamo zajedništvo nauke, intelekta. Žao mi je što akademska zajednica i mnogi intelektualci ćute na mnoge procese i stanja u zemlji."

SOURCE: Kakva je budućnost visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovine? Šta je ono čemu bismo po Vašem mišljenju trebali težiti i koliko smo daleko od toga? 

Đurić: "Kakva je budućnost visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, teško je predvidjeti. Nastavimo li ovako, nije dobra i to nam je potpuno jasno. Svaka promjena počinje od svjesnosti. Na nama je, ali kao da svi čekamo da nas nešto ili neko promijeni!?  Iznova se uvjeravamo šta znači u vremenu krize nedostatak stručnosti, znanja, kompetentnosti, nauke u konačnici. Naša zemlja je napaćena, izmalipunisana i izrabljivanja i teško se može 'preko noći' podići i vratiti kvalitet, standard i povjerenje o kojem pričamo.

Međutim lično, duboko u sebi vjerujem da možemo. I odlučila sam da ne ćutim o tome. Odlučila sam da pokušam. Treba da pričamo, pišemo, pozivamo ekspertize, vredujemo i da se borimo za reforme i kvalitet obrazovanja u cjelosti. Da ističemo važnosti i vrijednost obrazovanja, da stavljamo u prvi plan napredne studente, mobilnost nastavnog osoblja, inovacije i istraživanja. 

Što se tiče posljednjeg pitanja, shodno istraživanju koje sam provela u vezi tri pomenuta stuba:

Bolonjski proces, naučno-istraživački rad i standardi i smjernice za osiguranje kvalitete, trebao bi mi veći prostor i dubinsko eleboriranje prijedloga za poboljšanje. Nismo uspjeli internacionalizirati obrazovne procese, edukaciju, istraživanje, kvalitet i razmjenu nastavnika, naučnika, studenta. Ne uključujemo se u EU standarde i smjernice kvalitetno. Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini treba vizionare. Trebamo težiti kvalitetnom menadžmentu u obrazovanju, sagledati unutrašnje slabosti i otvoriti se prema prilikama. Obrazovanje nije 'ad hoc' proces. Ono nije politička igra i manipulacija.  Mi trebamo ljude koji razumiju procese. Orijentacije. Tržište. Praćenje i analizu. Spremni su na promjene i žele naumorno da rade, čitaju i usavršavaju se. Prvo treba da sredimo unutrašnji sistem, pa da se otvorimo prema vani. Utopili smo se u površnosti, umjesto u izvrsnosti. U fome, umjesto u suštinu. Mnogo je mogućnosti za poticaje visokog obrazovanja i kvalitetu od strane EU projekata. To govorim kao neko ko je unutar tih procesa i razumije ih. Obrazovanje treba da bude put slobode, a na put ropstva. Put jedinstva, a ne podjeljenosti. Put poštovanja, ne izopačenosti. Put istine i inspiracije, a ne surovosti. Put kvalitete, a ne površnosti. 

Postavljam pitanja svima nama unutar tog sistema: Šta je vizija visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, ili na kraju obrazovanja generalno? Da li smo svjesni šta radimo generacijama i generacijama mladih ljudi? 

Kada ne znate kuda plovite, onda ne znate ni gdje stižete. 

Razmislimo dobro o ovome. Kolektivno!" 



Novinarka: Aldina Rovčanin 




0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2022, Source d.o.o.