30.11.2022. 21:08
0
Bosna i Hercegovina - domovina sevdaha: Jedinstven muzički izraz kao dio bosanskohercegovačke kulturne baštine
Sevdah predstavlja jedinstven muzički izraz u Bosni i Hercegovini. Sama riječ "sevdah" arapskog je porijekla od riječi "sawda" što znači "crna žuč", dok se na bosanskom jeziku odnosi na čežnju, ljubavni žar, ljubavnu bol, ali i način života. U turskom jeziku, ovaj pojam se istovremeno veže za melanholiju.

Domovina sevdaha ili sevdalinke ipak je Bosna i Hercegovina i predstavlja autentični muzički izraz, tradicionalnu bosansku pjesmu koja se danas izvodi širom svijeta. 

Omer Pobrić, izvođač i poznavalac sevdalinke, dao je definiciju ovog muzičkog oblika:

"Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ 'bosanska' geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ 'gradska' urbanost, a riječ 'ljubavna' sadržajnu tematiku." 


 O tome kada je nastala sevdalinka piše Munib Maglajlić: 

"Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok Balkana. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio islam u godinama i decenijama nakon propasti Bosanskog Kraljevstva i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.

Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti (mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. stoljeća, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije 1878. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena."

Ono što sevdalinku čini drugačijom od drugih muzičkih pravaca je emocija i to da prilikom izvođenja sevdalinke, pjevač je taj koji vodi pjesmu. Koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge pjesme prikazuju jedinstveni oblik melanholičnih osjećaja sa sporim tempom, a mnoge su vesele i optimistične.  

Iako su sevdalinke uglavnom ljubavne pjesme, koje opisuju priče između djevojaka i momaka, neke predstavljaju i historijski prikaz značajnih događaja u historiji Bosne i Hercegovine. Na taj način, mnoge sevdalinke čine jedinstveni dio bosanske historije i kulture zbog čega su izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod. 

U izvornom obliku sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje. Dolaskom Osmanlija saz čini pratnju solo glasu, što je postao popularan oblik muzičkog izvođenja. Dolaskom Austro-Ugarske, dolazi i harmonika, koja također ubrzo postaje bošnjački nacionalni muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Art Kuća sevdaha - posvećena sevdalinci i njenim čuvenim izvođačima

Može se reći da je značaj autohtone sevdalinke za razvoj bosanskohercegovačke kulturne baštine potvrđen otvaranjem stalne muzejske postavke u Art Kući sevdaha koja se nalazi se u samom srcu sarajevske Baščaršije. 

U okviru stalne postavke prikazan je nastanak i historijski razvoj sevdaha, od njegovih početaka pa sve do savremenih sadržaja, poput multimedijalnih prostora posvećenih autorima, interpretatorima i velikanima sevdalinke. Stoga, može se reći da je Muzej Art Kuća sevdaha posvećen tradicionalnoj gradskoj lirskoj pjesmi - sevdalinci i čuvenim izvođačima sevdaha. 

U nekadašnjim magazama danas se nalazi muzejska postavka, koju čine predmeti koji su pripadali najvećim izvođačima sevdaha kao što su: Himzo Polovina, Zaim Imamović, Ismet Alajbegović - Šerbo, Safet Isović, Zehra Deović, Nada Mamula, Zora Dubljević itd.. 

U Muzeju je moguće pronaći i njihove biografije, instrumente na kojima su svirali, značajne nagrade koje su dobili, plakati kojima su najavljivani njihovi nastupi, arhivski snimci te odjeća koju su nosili. 



(Aldina Rovčanin)

 
0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2022, Source d.o.o.