"Kazao sam već ranije da ću se rado odazvati na poziv Tužilaštva BiH, to sam i uradio. Saslušan sam u predmetu imenovanja ambasadorice u Sloveniji. To imenovanje nema nikakve veze sa slučajem eventualnog uticaja na svjedoke. Sve više o tome što vas zanima možete saznati od Tužilaštva BiH jer ja ne bih mogao više od ovoga reći, a da ne ugrozim integritet procesa" , naglasio je Izetbegović.

Bakir Izetbegović je na sjednici Predsjedništva BiH imenovao Nermanu Hadžijahić za ambasadoricu BiH u Sloveniji i to na prijedlog predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića.

"Ovaj slučaj imenovanja Nermane Hadžijahić za ambasadoricu BiH u Sloveniji nije neki bauk, ovo je standarni model prema koje se naši ambasadori imenuju. Nije ovo iskakanje iz postojećih okvira, i do sada smo imali imenovanja osobe koje su bile sramota i za sebe i za državu iz koje dolaze. Nama to kao državi nije bio problem, pa ni ovo sada nije nešto novo. Međutim, isti dan kada je ta afera otvorena u BiH, otvorena je i u Sloveniji u njihovom listu Delo. Ja ne bih bio iznenađen, jer smo ranije imali slučaj sa imenovanjem ambasadora u Srbiji, na koje Srbija nije odgovorila, pa dvije godine nismo imali ambasadora u Srbiji, da ako se u Sloveniji ne odgovori na imenovanje ono nije prihvaćeno. Na kraju je ipak najvažnije pitanje koliko mi držimo do sebe, a ne držimo i nije nas briga za ugled države, jer kompromitovano imenovanje guramo naprijed", navodi politički analitičar Adnan Huskić.



Nermana Hadžijahić kao kandidat za ambasadoricu je tema u presretnutim razgovorima između Bakira Dautbašića i Fahrudina Radončića, a u znak zahvalnosti njenom suprugu Zijadu, uposleniku Ambasade SAD-a u Sarajevu, a koji je trebao utjecati da se obustavi istraga protiv Bakira Dautbašića i drugih.

Iz SBB-a su kazali da su i oni sami bili iznenađeni kojom brzinom je Izetbegović imenovao Hadžijahić na mjesto ambasadorice. Također, na samom ročištu o određivanju pritvora Radončić je rekao da prilikom imenovanja Izetbegović nije ispoštovao standardne procedure.

 "Svaki put na sjednici Predsjedništva BiH postoji otvorena tačka imenovanja ambasadora, što znači da može uoči sjednice, samo pet minuta ranije, da neko donese prijedlog da se jedna osoba imenuje za ambasadora. Dovoljno je samo kratka biografija i ništa više. Taj se papir podijeli  prisutnima koji to najčešće potvrde. Kod nas je takav sistem. I ranije je to išlo tako, praktično nije ništa prekršeno u ovom slučaju sa Nermanom Hadžijahić. Bilo bi najbolje da se to radi drugačije, da se o kandidatima razmišlja dvije godine ranije, pa bi se tražio najbolji kandidat, ali to su stvari od kojih smo mi daleko. Najgore je da se šalju ljudi koji ne govore strani jezik", kaže Slobodan Šoja, bivši ambasador BiH u Francuskoj.



Šoja navodi da je BiH slala nekompetentne ljude za ambasadore i ranije, ali i da je imala dobrih ambasadora, iako ih je veoma malo i da niko ne može biti ambasador ako nema političku podršku.
 
"Mislim da je glavni problem to što mi nemamo zakon o vanjskoj politici. To znači da bi ambasadori pored osnovnih kvalifikacija imali i one na osnovu kojih daju najveći doprinos državi koju predstavljaju. Međutim, kada je BiH u pitanju diplomatska služba je nagrada za ljude koji su dio vašeg političkog kruga i na taj način se šalju ambasadori. Dešavalo se i to da su neki ljudi slati samo da se sklone. Mi zapravo i ne znamo ni šta bi trebali i kako da rade naši ambasadori u zemljama gdje ih šaljemo", navodi analitičar Huskić.

Bivši ambasador Šoja smatra bi bilo najbolje rješenje da se napravi savez za spoljnu politiku, koji bi činili naši najbolji diplomati i koji bi odlučivali ko bi bio najbolji ambasador naše zemlje dvije godine prije nego to bude aktualno, ovako je dovoljan samo jedan obični papir, koji će svi podržati iz dobro poznatih razloga. 

(Alen Avdić)