22.12.2016. 19:04
32
"Politika Alije Izetbegovića je donijela više zla, nego koristi. Sve što se prikazuje je falsifikat"
„Vjerujem u Bosnu i naš narod, to je snažan narod, kada se oporavimo i stanemo na svoje noge, zahvalit ćemo strancima i rješavat ćemo sami svoje poslove“, rekao je svojevremeno Alija Izetbegović.

Nije da smo baš stali na noge i da možemo sami rješavati svoje probleme, ali jedno je sigurno, bosanski narod jeste snažan. Još uvijek se borimo sa mnogima koji ovoj zemlji ne žele dobro. Sigurno je i to, da se svi, kakvo god mišljenje o njegovom političkom i ljudskom djelovanju imali, sjećaju prvog predsjednika Predsjedništva BiH. 

"To je bio dobar čovjek, koji je kao rijetko ko, dobro razumijavao svoj narod i znao komuncirati sa narodom i neosporno je to da ga je narod volio.  On je bio vođa bošnjačkog naroda u jednom od presudnih vremena, u kome se rušio komunizam. Uspio je da se izbori za nezavisnost ove zemlje. Mi danas kao narod imamo državu i sa ove distance,  Alija se može smatrati kao jedan od tri najvažnijih bošnjačka lidera, pored Husein- kapetan Gradaščevića i Mehmeda Spahe, koji su vodili pokrete, u kojima je bošnjački narod pokušavao  ostvari svoje ciljeve, a to je očuvanje i izgradnja Bosne kao tolerantne zemlje",
kaže Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda. 

I sam Izetbegović je znao govoriti "Volio bih da me upamte kao čovjeka koji je narod BiH uvijek imao na srcu". 

Alija Izetbegović  je osnivač SDA, jedne od prvih političkih partija, osnovane radi očuvanja nacionalnih interesa muslimana u SFRJ.  Postao je prvi predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike BiH. Početkom devedestih, JNA je počela da izaziva sukobe u regiji, gdje su prvo napali Sloveniju, pa Hrvatsku.  Alija Izetbegović je tada pozivao regrute da se ne odazivaju u JNA, a u Skupštini BiH pokrenuto je pitanje o proglašenju državne nezavisnosti. Predsjednik Srpske demokratske stranke Radovan Karadžić, iz skupštinske govornice otvoreno je prijetio nastankom muslimana. Donesena je ipak odluka o održavanju referenduma, gdje su se glasači opredjelili za suverenu i nezavisnu BiH. Nakon toga došlo je do rata. Snage JNA i srpske paravojne formacije su proizvele zločin i krvoprpoliće u našoj zemlji. U skladu s tajnim dogovorima o podjeli BiH, između Tuđmana i Miloševića, počinje agresija na BiH i s druge strane.  Napad HVO-a trajao je do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma u martu 1994. godine. Time je stvorena Federacija BiH, kao jedan od dva bh. entiteta. Promjena situacije na frontu dovest će do mirovnog rješenja dogovorenog u Dejtonu.
 
"Alija je ostvario cilj. Bosna je suverena i  nezavisna država, priznata od svih zemalja u svijetu. Koja naravno mora raditi na unutranjem uređenju. To je veliko dostignuće, i u historiji sigurno zaslužuje sva priznanja. Alija je imao samo jednu manu, što nam je ostavio Sulejmana Tihića u stranci SDA, od tada je stranka krenula u pogrešnom pravcu",  kaže Edhem Bičakčić, bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine.



Političko djelovanje Alije Izetbegovića u tom periodu jedni će opisati kao razumno i jedino moguće,   dok ima i onih koji tvrde da je radio pogrešno i da nije donio ništa dobro ovoj zemlji. 

"Alija je jedan od faktora bh. nesreće, koju nismo mogli izbjeći zbog filozofija, od kojih je jedna i filozofija Alije Izetbegovića. On je jedan od aktera rastakanja bh. društva po etničkim matricama, i u tome je odgovoran koliko i drugi akteri rastakanja bh. društva. Bio on manje ili više umiješan, efekat je isti, zlo. Nije donio ništa ovoj zemlji. Bio je jedan od aktera potpisivanja Dejtonskog sporazuma,  koji je ovoj zemlji donio muke koje ona prolazi zadnjih dvadeset godina, po kojem ona jeste međunarodno pravno priznati subjekt, a stvarno niti je država niti društvo. Eto, to je donio", kaže Slavo Kukić, bosanskohercegovački sociolog i političar.



Da Kukić nije jedini koji misli tako, pokazuje nam i potez  Mustafe Čengića, republičkog savjetnika u Predsjedništvu SRBiH,  koji je izdao knjigu o Aliji, u kojoj  kako kažu analitičari, nema ni emocija ni taštine, ni navijačkih strasti. 

"Alijina politika donijala je daleko više zla, nego što je donijela koristi. I u tom svjetlu ga treba posmatrati danas.  Mislim da u Alijinoj političkoj ostavštini rijetko šta možemo koristiti za budućnost. Sve što se pokušava prikazati kao vrijednost je falsifikat. Od njegove borbe za jedinstvenu BiH, preko njegove borbe za demokaratiju i ljudska prava. To je bio jedan konzervativac, koji je htio da ima svoj dio BiH, na kojem bi on stvorio svoju viziju države, u kojoj bi 80 posto ljudi bilo islamske vjere, i u kojoj bi svi ministri bili Bošnjaci i tako dalje. Njegova demokratija nije donijela ništa", kaže Mustafa Čengić.



Ipak, koliko god bila podijeljena mišljenja o djelovanju i životu Alije Izetbegovića, ne može se osporiti da je više onih koji su ga cijenili i koji danas o njemu govore sa velikim poštovanjem, te poručuju kako zaslužuje češće da se spominje. Barem je tako kada su u pitanju sagovornici u ovoj priči. 

"Alija je vjerovao da je moguće unijeti moral u politiku. Vratio je identitet Bosni i Hercegovini. Bosna je dobila prizanje nezavisne države. Bio je autentični Bošnjak. On je najzaslužniji da je svijet čuo za Bosnu i Bošnjake. Nema savršenog čovjeka, ali smatram da je Alija imao više dobrih strana nego loših", navodi Mustafa Cerić, bivši reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.  

Politika može biti plemenita vještina, ali je češće nužno zlo. Ona je obično prljava kao kanalizacija, ali i neophodna kao i kanalizacija. Sjaj neke palate treba zahvaliti i dobrom funkcioniranju kanalizacije, znao je kazati Izetbegović.

"Posjedovao je vrlo primjetnu političku i demokratsku kulturu. Uvažavao je mišljenje i drugih koji učestvuju u procesu odlučivanja. Znao se i konsultovati sa onima koji drugačije misle od njega. Nikad nije išao na to da vrši neki pritisak na neke odluke. Eh, sad pitanje je zašto je Izetbegović ušao u koaliciji samo sa nacionalnim strankama. Zašto nije prije uvidio političku koncepciju SDS-a, a to je destrukcija države BiH. Ali to su pitanja za historičare. Bosna i Hercegovina je dobila mogućnost da se razvija u miru i da postane pravna i demokratska država, članica EU. Ako ona to postane, Izetbegović će imati važnu ulogu",
kaže Mirko Pejanović, ratni član Predsjedništva BiH. 



U prvim poslijeratnim višestranačkim izborima, Alija Izetbegović je ponovo izabran za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. U deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, Alija je u demokratskom dijalogu tražio rješenje za državu. Bio je mudar, staložen i razuman. Davao je priliku  i imao strpljenje za svakoga. Kada biste pitali da ga se opiše u nekoliko riječi, mnogi bi to kazali ovako: "Heroj, dobar i čestit čovjek". No, upravo to da je dobar čovjek, jedni smatraju jedinim njegovim kvalitetom. 

"Za neke Bošnjake jeste heroj, za neke nije. Ista će vam priča biti ako pitate Srbe o Radovanu Karadžiću i Hrvate o Mati Bobanu. Iako su i jedan i drugi nesreća, i vratili su ovu zemlju sto godina unazad. Tako ćete među Bošnjacima naći one koji Aliju smatraju herojem,  zahvaljujući svakodnevnom objašnjavanju koje dobijaju od hodža, kao što će i Hrvati dobiti lekcije od fratara i popova po crkvama", navodi profesor Kukić. 

Ni Mustafa Čengić ne smatra da je više onih koji cijene sve ono što je Alija činio. On navodi kako ljudi jednostavno ne smiju da kažu šta zaista misle.

"Kupio je jednostavno ljude religijom. Ne vjerovati u Aliju, znači ne vjerovati u Boga.  Ljudi su poistovjetili njega i religiju u bošnjaštvo.  Vi danas ne možete biti kompletan Bošnjak, ako niste dobar musliman, ako niste dobar vjernik. Vi ste odmah ličnost koja nije zrela, kojoj nešto fali. To je činilac, koji Aliju kod mase vjernika stvara popularnim. Ljudi vole one koji su bili žrtve. Alija je bio žrtva, bio je u zatvoru. Samim tim, kao i mnoge ličnosti dobija priznanja. Alija se prikazivao kao veoma čestit i pošten čovjek, a imao je bigamijski brak. Mislim da je utisak da ga više vole, nego što ne vole, pogrešan. Jer, ljudi koji se ne slažu sa njegovom politikom, boje se da to iskažu. Daleko su agresivniji oni koji pokušavaju da tu lažnu sliku o Aliji nametnu, da ona postane kao mit. Jer Bošnjacima, kao još uvijek nezrelom narodu, trebaju mitovi. Ako ne pripadate mišljenju koje ga prikazuje kao pozitivnog, ne piše vam se dobro. Oni od toga žive. SDA dobija izbore na lažnom liku Alije Izetbegovića, jer da njega nema ne bi ni njih bilo", kaže Mustafa Čengić. 

Kada se govori o djelovanju stranke SDA, tu su svi složni, da ona danas živi od sjećanja na Aliju Izetbegovića i na osnovu njegovih zasluga još uvjek pridobija glasače, a odavno ne čine ništa dobro u korist naroda koji za njih glasa. 

 "Oni koji su naslijedili Aliju u SDA stranci,   jesu otišli u drugom smjeru. Mislim da se oni sada u SDA i ne sjećaju Alije. Pitajte ih ko je od njih pročitao knjige o Aliji. Politička zrelost im manjka. Oni uglavnom troše ono što je zarađeno, ne stvaraju nove vrijednosti", kaže Mustafa Cerić. 

Nije boljeg mišljenja ni Mirko Pejanović, ratni član Predsjedništva BiH, koji navodi da ova današnja struktura stranke gleda samo svoje interese.

"Dugo je SDA na vlasti i svako se gledao okoristiti.  Ako biste pretresli javne ustanove , našli biste rodbinu onih koji su u stranici. To je zatvaranje stranke. Alija je imao strpljenja da se traži rješenja, nisam siguran da to danas čine ovi rukovodioci stranke", kaže Pejanović.

Još oštriji osvrt na sadašanje djelovanje SDA i ljudi koji se nalaze na čelu ove stranke imao je profesor Slavo Kukić. 

"Postoji razlika u onoj SDA koju je stvarao Alija i ovoj danas. Ondašnja SDA je nastajala na političkoj ideji, o muslimanima BiH kao glavnom konstituentu bh. države i društva.   A današnja SDA, tu političku ideju koristi kao paravan, a ustvari je jedna interesno kriminalna grupa, kao i SNSD i HDZ", kaže Kukić. 

Na kraju, koliko god se osporavalo ili veličalo, djelovanje Alije Izetbegovića, neosporan je podatak da su ga mnogi poštovali i voljeli. Njegovoj dženazi je prisustvovalo oko 150 hiljada ljudi iz zemlje i inozemstva. Umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu, a ukopan je na šehidskom mezarju Kovači. 

"Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo“

(Alen Avdić)

BiHRat
32
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.