Možda Trumpova inauguracija nije najposjećenija ikad, kao što su to njegovi ljudi tvrdili, ali je sigurno najkotroverznija. Donald Trump je senzacija, ma šta rekao ili uradio. Laži, obmane, nepoštivanje ljudi i protokola, su dio njegovog svakodnevnog djelovanja. No, od kada je zvanično proglašen novim predsjednikom SAD-a, analiza njegove ličnosti dobila je znatno veće razmjere.
Krenimo od posljednjeg skandala. Bivšem biznismenu, se trenutno zamjera što je slagao narod o pisanju inauguracijskog govora. Dva dana prije inauguracije Trump je postavio na Twitter svoju fotografiju koja pokazuje kako piše govor u svojoj kući u Mar-a-Lagu koju je prozvao "zimskom Bijelom kućom". Međutim, iz Bijele kuće navode da su njegov govor napisala dva savjetnika, Stephen Miller i Steve Bannon. Miller je navodno pripremao i njegove prijašnje govore, tokom kampanje.
Umjesto da pokuša ublažiti bijes, Trump svakim svojim korakom stvara još veću ljutnju u narodu. Laž sa pisanjem govora došla je na podgrijanu atmosferu. Naime, odmah poslije inauguracije, Sean Spicer novi glasnogovornik Bijele kuće, izjavio je: ''Bila je to najveća publika koja je ikada svjedočila inauguraciji''. Mediji su pozvali Kellyane Conway, Trumpovu glavnu savjetnicu, da objasni zašto je glasnogovornik već na prvoj press konferenciji lagao.
"Odgovorite na pitanje zašto je predsjednik tražio od glasnogovornika da izađe na podij prvi put i izjavi laž?", kazali su novinari, a na šta je Kellyane Conway karatko kazala "On nije lagao nego je iznio 'alternativne činjenice'".
Ovo je Trumpu dobrodošlo da bi se ponovo obrušio na medije, te je novinare optužio da su izmislili njegov sukob s obavještajnim agencijama, i da su namjerno objavljivali krive podatke vezane za broj osoba koje su došle na inauguraciju. Tokom posjete CIA-i zaboravio je činjenicu da je obavještajne službe nedavno poredio s nacistima, pa ponovo krivi novinare i kaže da su "najnepoštenija ljudska bića na zemlji".
(Trumpova inauguracija lijevo, Obama desno)
Nakon što je položio zakletvu, novi predsjednik SAD-a je otpustio sve Obamine ambasadore, ali nije objavio imena svih njihovih nasljednika.
"Nikada oštrija retorika nije bila, kao ovo sada sa obavještajnim službama, kritiziranje od strane bivšeg direktora CIA-e, zatim Trumpov napad na medije. Ako je prva konferencija ovakva, onda situcija nije dobra. Međutim, opet kažem, svakoj vlasti se daje sto dana za djelovanje. Tada, na osnovu konkretnih politika treba kritkovati Trumpa i njegovu vlast. Kada su u pitanju smjene ambasadora, a nisu imenovani novi, tu je već problem. Te su stravi neprihvatljive, da nemaju pripremljene ambasadore, da nisu razgovarali, to je znak nespremnosti nove administracije", kaže politički analitičar Adnan Huskić.
Da Trump voli medijsku pažnju i da je pokušava na svaki način dobiti, pokazao je i zadnjim svojim postupkom pred novinarima u SAD-u, gdje je tokom predstavljanja članova svog tima u predsjedničkom uredu, iz džepa sakoa izvadio pismo i kazao:
''U Ovalnom uredu sam pronašao ovo predivno pismo od predsjednika Obame. Jako je lijepo od njega što je to učinio i cijenimo to. Zadržat ćemo pismo i nećemo reći medijima što u njemu piše'', rekao je Trump pokazujući pismo.
Dan poslije inauguracije, više od dva miliona osoba, posebno žena, sudjelovalo je na "Maršu žena", organiziranom u čitavoj zemlji protiv Donalda Trumpa. Također, protesti su održani i u Pragu, Rimu, Berlinu, Ženevi, Parizu, Beču, Cape Townu, Londonu. U Washingtonu je i nekoliko poznatih osoba istupilo u korist protestanata. Tu su bile glumice America Ferrera i Scarlett Johansson, te pjevačice Alicia Keys i Madonna.
Trump je na sve to kazao: "Gledao sam proteste jučer, ali moj je dojam da smo upravo imali izbore! Zašto ovi ljudi nisu išli glasati?. Slavne osobe jako su naštetile onome što predstavljaju", napisao je na Twitteru novi američki predsjednik.
Koliko god se jedni ne slagali sa stavovima i rečenicama koje Trump izgovara, ova posljednja je zasigurno na mjestu. Pitanje je zaista, gdje su bile sve te osobe sa "Marša žena", tokom njegove kampanje i izbora.
"Shvatam da su žene uznemirene činjenicom da osoba takvih crta kakav je Trump, dolazi u Bijelu kuću. Međutim, djelovati na ovaj način, odbacujući kompletnu administraciju Trumpa, samo produbljuje jaz koji postoji, koji siječe njihovo društvo na pola. Posebno je to važno, jer je on demokratski izabran predsjednik, unatoč svemu što se dešavalo. Protiv njega su bili giganti finansiranja, a on je pobijedio. Ovim protestima se diskvalifikuju i svi ljudi koji su glasali za Trumpa, što je ključni problem. Nikada se nije dešavalo do sada, da diskvalifikujete glasače, da zovete ljude, koji su glasali za njega, rasistima, šovinistima, ksenofobima. I Obama je naglasio da je sada važno da se sjedine ljudi, jer je sve prošlo, i izbori i kampanja, sada je kasno. On je tu i treba mu pružiti priliku. Ja zaista ne znam šta te poruke znače, šta oni sada očekuju od njega. Vrijeme za proteste je onda kada administracija počne vući loše poteze, gdje će se direktno moći djelovati. Čemu služi sada, ne znam. Jeste da je rekao dosta toga negativnog tokom kampanje, ali ti ljudi su trebali tada da izađu i kažu. S druge strane, mnogi od njih nisu ni glasali, jer su se nadali da će Hillary pobijediti, jer su neka istraživanja upućivala na to, pa su bili uvjereni da je ona pobjednica, međutim Trump je postao predsjednik. Nije on došao tek tako, produkt je vremena", navodi analitičar Huskić.
Nakon svih Trumpovih ispada i poteza, bez obzira koliko se stručno analiziralo njegovo djelovanje, teško je znati šta mu je cilj i ko mu je zaista važan. No, najviše se trenutno govori o odnosu Trump-Putin. Upravo zbog tog odnosa ga mnogi i kritikuju, jer u velikom dijelu odlazi od politike koju je vodio Barack Obama. Čak je i odgovarajući na izvještaj, da je administracija Baracka Obame željela Rusiji dati nove sankcije zbog navodnog uplitanja u američke izbore 2016., novoizabrani američki predsjednik je izjavio "SAD treba nastaviti sa svojim životom jer niko ne zna tačno što se događa". Tako je ponovno osporio tvrdnje američke obavještajne službe da je Rusija dirigovala hakerskim napadima koji su ometali aktivnosti Demokratske stranke.
"Mnogo je veća nervoza oko izbora Trumpa u Evropskoj uniji. Posebno baltičkim zemljama. One koje graniče sa agresivnijom Rusijom od one koju smo znali ranije. U tom smislu se ulazi u period neizvjesnosti. Postoji i ta priča u kojoj mjeri Rusi mogu doći do kompromitirajućeg materijala o Trumpu, na osnovu čega bi ga ucjenjivali. Koliko su njegovi ljudi bliski Rusiji i Putinu. Niko još nije u stanju da procijeni šta je tu u pitanju. Drugo pitanje je, kako će takva dva karaktera, eksplozivni, beskompromisni, u jednoj napetoj situaciji djelovati. Šta će biti ako dođe do neke direktne konfrontacije te dvojice. Trump je rekao da želi dobre odnose sa Rusijom, a šta oni znače rano je govoriti", kaže Huskić.
Još jedna važna osoba za Trumpa je Benjamin Netanyahu. 45. američki predsjednik je u nedjelju razgovarao s izraelskim premijerom o američko-izralskim odnosima, te uspostavljanju sigurnosti i stabilnosti na Bliskom istoku.Trump je rekao kako će bezuslovno podržati sigurnost Izraela i da će jedan od prioriteta njegove administracije biti borba protiv ISIS-a.
Prvi strani lider koji stiže u posjetu Trumpu je Theresu May. Donald Trump će slijedeće sedmice ugostiti britansku premijerku, što će Trumpu biti prvi susret sa nekim stranim liderom u Bijeloj kući.
Inauguracijski govor Donalda Trumpa, svjetski analitičari su uglavnom okarakterisali kao radikalan i populistički.
"Kad je Amerika ujedinjena, Amerika je nezaustavljiva. Branit će nas naše oružane snage, zaštitit će nas Bog. Više nećemo prihvaćati političare koji se samo žale, a ne rade ništa. Dosta je ispraznog govora, vrijeme je za rad. Vratit ćemo radnike na posao. Obnovit ćemo našu zemlju pomoću američkog rada i američke radničke snage. Uvodimo dva pravila: kupuj američko i zapošljavaj američke radnike", kazao je Trump, poručujući da su Amerikanci decenijama bogatili ekonomije drugih zemalja.
Ovaj govor donekle podsjeća i na nacionalističke i populističke govore na koje smo navikli i u Bosni i Hercegovini. To nas vodi i do pitanja, da li je BiH igdje na mapi Donald Trumpa.
"Mislim da nije. Trump nije vršio nikakve promjene u State Departmentu u onom nivou koji se tiče regije u kojoj se mi nalazimo. Očito se na namjeravaju nešto pretjerano baviti time. Mi smo ostali i dalje na nekom tom srednjem nivuo. Jedino nas treba interesovati kakvi će biti globalni odnosi, jer će imati utjecaj na nas", kaže Huskić.
U situaciji kada ni sama Amerika ne zna koje će smjernice imati Vlada nepredvidivog Trumpa, kako ćemo onda mi u BiH znati.
(Alen Avdić)