Rečenica koja najkraće opisuje prvog afroameričkog predsjednika u historiji SAD-a glasi: 'Bacio je više od 20 hiljada bombi u svom mandatu i dobio Nobelovu nagradu za mir" 

Vijeće za međunarodne odnose (CFR) dalo je podatke o zračnim napadima uz zapanjujuća otkrića. Samo u 2016. godini Obamina administracija bacila je najmanje 26,171 bombe ili projektila protiv boraca ili civila u inozemstvu. 

Iako su mnogi izbor Obame za američkog predsjednika 2008. godine, smatrali kao početak novog doba za Sjedinjene Države, novu nadu i dobre poteze, ipak danas svjetski analitičari o njegovom djelovanja kažu da je to bilo osam godina pogrešnih odluka, koje je donosio opsjednut željom da uđe u historiju. 'Predsjednik koji je izdao sva svoja obećanja', najčešća je definicija Baracka Obame. Ili, 'blaža verzija' onog što je radio George W. Bush. 

Najveća zamjerka Obami je stanje na Bliskom istoku. Nadalo se kako će popraviti katastrofe Busha, Powella i Cheneya, međutim Obama je samo pogoršao situaciju, kako bi održao savez s državama poput Katara i Saudijske Arabije, koje su apsolutno slobodne u stvaranju i  financiranju islamističkih terorističkih skupina koje sada bjesne po Siriji i Iraku. Od tog “saveza” Obama je, navodi se, imao višestruke koristi, možda i više od Hillary Clinton, koja je dala veliki doprinos tome. Naime, saudijski režim je od 2009. do danas kupio američkog oružja za 115 milijardi dolara. 

"Imao je i pozitivnih i negativnih koraka. Uradio je Obamacare, zdravstveni sistem,  koji niko drugi nije uradio i to je pozitivno. Ali treba znati, da je za vrijeme njegove administracije, njegov mandat bio podijeljen,  i Kongresom i Senatom, koji su u velikom dijelu blokirali dosta njegovih ideja, pa kao rezultat imamo jedno suštinsko pogoršavanje političke situacije. Vidimo jedan ozbiljan porast rasnih tenzija. Pobjeda Trumpa jeste znak da ljudima ovakav režim nije prihvatljiv u Americi, jer je Hillary bila viđena kao nastavak Obamine politike. Amerika je bila uključena u ratna djelovanje, gdje se demokratija pokazala kao paravan za interes velikih korporacija, firmi koje proizvode oružje, farmaceutskih firmi", kaže za Source analitičar Srećko Latal. 

SAD su 2011. tokom ustanka protiv Gadafija u Libiji izvršile niz zračnih napada da bi navodno zaštitili civile. No, nakon što je Gadafi ubijen od strane pobunjenika, Libija je potonula u potpuni haos. Dok su ljudi bježali prema Europi, zemljom su vladali pobunjenici, a uporište u tome je našla Islamska država koja je počela sve više jačati.

Na samom svom odlasku sa funkcije, Obama se upravo osvrnuo na ovu tematiku, gdje je kazao kako smatra da je najveća greška koju je napravio tokom mandata bilo loše planiranje akcija u Libiji. Žali kaže, zbog haosa koji je nastao nakon svrgavanja Moamera Gadafija, no uvjeren je da je vojna intervencija u toj zemlji bila ispravna odluka. 

"Mislim da je u međunarodnoj političkoj i ekonomskoj saradnji dao dobar doprinos. S druge strane, otišao je predaleko sa vojnim intervencijama i upotrebom Oružnih snaga SAD-a. Bolje bi bilo da je upotrijebio druge elmente, nego oružje. Najveća greška mu je oružje, jer nije dalo rezultate i nisu upostavljeni ciljevi koji su bili proklamovani. Pitanje Libije,  Iraka, Afaganistana, neodmjerena politika po pitanju Sirije, sve je to trebalo politički rješavati. Oni jesu govorili da je to humanitarna akcija, da se riješi stanje, ali je praksa pokazala drugačije. Mislim da je u saradnji sa EU mogao to bolje uraditi.  Sve države gdje su SAD intervenisale,  sada su nestabilne i u rasulu. Ne mislim da je bio najgori, ali imao je dosta loših poteza", navodi za Source analitičar Duško Veinović.

Obami se zamjeri i to što su tokom protesta protiv ubijanja crnih mladića u SAD-u, u zatvoru završile grupe koje su protestirale. Zatim činjenica, da je tokom protesta protiv izraelskog ubijanja više od 2000 Palestinaca, među kojima je bilo 550 djece, izraelskoj vojsci dao 225 miliona pomoći. 

"Objektivna činjenica je da je Obama prvi afroamerikanac, i to je veoma ozbiljna i pozitivna stvar. Drugo, mislim da je njemu prerano dodijeljna Nobelova nagrada za mir, što ga je na neki način spriječilo da radikalnije prekine sa intervencijom SAD-a na Bliskom istoku.  To je svakako neuspjeh spoljne politike, pri čemu je, mislim, Obama više podlijegao mišljenju tadašnjeg državnog sekretara, nego što je on vodio sam. Istina je da je Obama uspio da izvuče Ameriku iz krize, i da Trump preuzima vlast sa dobrom ekonomskom situacijom. Bio je socijalno orjentisan, ali u spoljnoj politici je napravio obilje grešaka. Iznenadio me je i pri kraju mandata, gdje je poništavao ranije dobre rezultate, prije svega mislim na zahlađenje odnosa sa Rusijom i neadekvatno regovanje na krizu Evropske unije. Mislim da je pokvario utisak u posljednjih šest mjeseci. Nije ni najbolji ni najgori američki predsjednik", kaže za Source analitičar Žarko Papić.

Obama koji komunicira s ljudima i Obama kao predsjednik, su oduvijek bile dvije različite ličnosti, navode analitičari. Uspjeh prvog su pratili pogrešni koraci drugog. 

Pa tako, koliko god njegovo djelovanje se opisivalo kao loše, ljude iz svijeta poznatih je nečim kupio i voljeli su ga. Čak su snimali i oproštajne govore predsjedniku Obami. Dok, isti ti na sve moguće načine osporavaju Donalda Trumpa i govore protiv njega. Međutim, ni Trump ne ostaje dužan, jasno je kazao šta misli o miljeniku slavnih. 

"Bio je slabić, bio je neučinkovit. Pogledajte samo Ukrajinu. On priča o Ukrajini i o tome kako je oštar prema Rusiji. A oni su u međuvremenu uzeli Krim", rekao je Trump.

Kada su ga na kraju mandata pitali šta smatra svojim najvećim uspjehom, Obama je rekao “spas ekonomije od velike depresije”. Kao najbolji dan svog predsjedničkog djelovanja naveo je dan kada je prošla zdravstvena reforma. Kao najgori dan spomenuo je pucnjavu i ubojstvo 20 djece i šest učitelja i članova osoblja u školi Sandy Hook.

Obama, kažu stručnjaci,  napušta Bijelu kuću kao šef države koji je ratovao duže od bilo kojeg drugog predsjednika Sjedinjenih Država. Jedini američki lider u čija oba mandata se zemlja nalazila u ratnom stanju. Prema anketi sveučilišta Quinnipiac, proglašen je najgorim stanovnikom Bijele kuće poslije Drugog svjetskog rata. Čovjek koji je dobio Nobelovu nagradu za mir, a sljedećeg dana poslao 10.000 vojnika da ratuju. 

(Alen Avdić)