"Ne znam ko ima obraza da kaže kako je nastala katastrofa na Jablaničkom jezeru, nijedna riba nije uginula"
Ekstremno nizak nivo vode na Jablaničkom jezeru uznemirio je javnost, ekologe i ekološka udruženja širom Bosne i Hercegovine.
Elektroprivreda BiH je, prema riječima mnogih ekoloških stručnjaka, glavni krivac za nastalu situaciju, jer naglo i preveliko puštanje vode pravi ekološku katastrofu.
Navode kako je zbog ovako niskog nivoa vode nestao riblji fond jezera, više od dva miliona ribljih jedinki, te da je znatno oštećena flora i fauna.
Tako, dok određena društva panično upozoravaju na stanje koje trenutno vlada na Jablaničkom jezeru, Sanid Džino, koji radi na očuvanju ribljeg fonda na Neretvi, navodi da situacija nije zastrašujuća.
"Ja ne znam ko ima snage i obraza da kaže kako je nastala katastrofa na Jablaničkom jezeru. Jeste mali nivo vode, ali i dalje je ono, na ovoj koti, veće od 80 posto voda u BiH. Nijedna riba nije uginula, a to ko plasira ja zaista ne znam. Vode nema na prostoru Čelebića, ali jedina riba koja je sada na mrijestu od prvog marta je smuđ. Smuđ se povlači zajedno sa vodom, i sada je trenuto oko brane Jablanice. Kiša pada u Jablanici i ako ovako nastavi, za deset dana biće skroz do Konjica. Ja već godinama govorim da su najveći problem ovdje krivolovci. Apelujem na sva udruženja vezana za Jablaničko, da bolje rade. A što se tiče ekološke katastrofe, to je čista laž. Ne znam oko čega ovolika hajka, vidim da se i političke stranke se oglašavaju. Ja sam kao klinac 1996. godine lovio. Tada je bio isti ovaj nivo vode. Nije ovo ništa novo. Čudno mi je da ljudi od 50, 60 godina kažu da ne pamte ovo, a ja sa 31 pamtim. Jezero je sada naraslo otprilike sedam metara, a za pet dana, ako bude kiše, bi bilo sasvim uredno. Jedini odgovorni za ribu su krivolovci, to su pravi kriminalci. Nisu to ljudi koji su socijalno ugroženi, jer bih im ja pomogao. To su ljudi koji imaju objekte i voze automobile bolje od naših. Oni kradu, a mi se godinama pokušavamo izboriti s njima", kaže za Source Sanid Džino, koji radi na očuvanju ribljeg fonda na Neretvi.
Dok jedni eksperti za ekologiju i biologiju, navode kako će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, jer kad se jednom naruši vodeni ekosistem, nikad se ne može vratiti na ranije stanje, drugi smatraju da treba zabraniti ne samo krivolov, već i lov, dok ne dođe do obnove ribljih fondova, a Elektroprivreda BiH kao odgovorna za ovo stanje treba utrošiti još više novca u poribljavanje.
"JP Elektroprivreda BiH je bez obzira na ove okolnosti vršila uredno snabdijevanje kupaca električnom energijom, ali i neprekidno osiguravala propisano ispuštanje vode nizvodno od svojih akumulacija. Zbog veoma niskih temperatura u januaru ove godine i osiguranja potrebnih količina električne energije, došlo je do pada kote akumulacije HE Jablanica. Međutim, ni u ovakvim okolnostima nije ugroženo propisano ispuštanje vode, niti enormno pražnjenje akumulacije u druge namjene, osim potrebe za podmirenjem potreba elektroenergetskog sistema. Dakle, kroz obezbjeđenje propisanog ispuštanja vode nizvodno od akumulacije HE Jablanica, kao i nizvodno od akumulacija HE Grabovica i HE Salakovac, JP Elektroprivreda BiH nije uzrokovala ekološku katastrofu. Slične hidrološke prilike bile su karakteristične i za 2012. godinu. Ni u tom periodu aktivnostima JP Elektroprivreda BiH nije bila ugrožena flora i fauna Jablaničkog jezera, odnosno, riblji fond je u potpunosti sačuvan. Povoljan hidrološki razvoj u posljednjih nekoliko dana rezultirao je povećanjem kote akumulacije HE Jablanica za 5 metara. Dalje povećanje kote očekuje se u narednom periodu", poručuju iz Elektroprivrede BiH.
Stručnjaci ihtiologije kažu da je živi svijet sa dna jezera na isušenom dijelu potpuno uništen, a on čini osnovu za ishranu ribe. Pa tako i kada voda ponovo prekrije taj dio, bit će potreban niz godina da se on oporavi. Riba neće imati čime da se hrani, te se u tom dijelu neće ni zadržavati.
"Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima. Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na snimcima će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Mislim da ovdje nije u pitanju ljudski faktor, radi se o iskusnim ljudima, dobrim dispečerima koji su u stanju procijeniti situaciju i odlučiti se za manje zlo u datoj situaciji. Suša, koja je bila uzrok svega ovoga, posljedica je nečega što uporno odbijamo prihvatiti - posljedica klimatskih promjena koje suše naše područje i prave pustinju. Akumulacija Jablaničko jezero je, ne zaboravimo, djelo ljudskih ruku i vlasništvo je Elektroprivrede FBiH. Ako su ljudi koji tamo rade odlučili da se akumulacija mora isprazniti, to nije bez razloga: takve stvari se rade kako bi se spriječilo veće zlo. Lovočuvari nisu zabrinuti, riba se povukla na gornji dio akumulacije, gdje ima vode, tako da čak ni te populacije alohtonih vrsta nisu u tolikoj opasnosti", napisala na svom blogu Jelena Kalinić, biolog i ekolog iz Sarajeva.
Bez obzira da li su razlozi stanje na Jablaničkom jezeru opravdani ili ne, sve strane se nadaju da će biti kiše i da će se kota akumulacije HE Jablanica u narednim danima povećati. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša WWF uvrstila je lokalitet Jablaničkog jezera u 200 najvažnijih eko prostora u svijetu.
(Alen Avdić)