"Zašto je to sudija uradio tako, zaista ne znam. Sudije su u gradu odakle potiču svi ovi poginuli. To je slučaj o kojem se pričalo i vjerovatno je sudija pod dojmom svega toga htio da ugodi građanima sa tom kaznom. Slijedi žalba i vjerujemo da će se stvari promijeniti. Evropski sud bi trebao da kaže ima li duple aršine, jedne za one koji su članice Eu i druge za one koji to nisu. Da znamo, ako smo građani drugog reda, da i mi u budućim suđenjima kažemo kako nas je briga šta kaže evropski sud. Ide svakako žalba, jer ovo je sud u provinciji i prevelika ja kazna za pojedinca. Siguran sam da će sud u Italiji da to sagleda objektivno, i neće biti pod utjecajem tog lokalnog nivoa. Kazna je zaista neočekivana", kaže za Source Hanefijin advokat Almin Dautbegović.

Prijiću je u BiH suđeno kao bivšem ratnom komandantu zbog ubistva italijanskih državljana 29. maja 1993. godine na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa,  čiji su vojnici pljačkali humanitarne donacije, te prilikom te pljačke ubili italijanske humanitarce Fabija Morena, Serđa Lanu i novinara Guida Puletija. Strijeljanje su preživjeli Kristijan Penokio i Agostino Zanoti. 

"Nismo mogli ni pretpostaviti da je nešto ovako moguće. Međutim kada je lišen slobode u Njemačkoj na osnovu potjernice, tada je Njemački sud kazao da pravo nije univerzalno, već se ono može izvesti iz sporazuma o EU, međutim kako BiH nije dio te Evropske unije, onda EU ima obavezu da poštuje odluke bh. suda, tako da je to Njemačka vidjela i izručila Hanefiju Italiji. Tamo mu se sudilo po italijanskim zakonima  za iste radnje za koje je ovdje osuđen. Mi smo kasnije izabrali varijantu skraćenog suđenja, u kojem će sud donijeti presudu samo na osnovu stanja koje ima, jer nismo bili u mogućnosti dovesti svjedoke iz BiH. Sa ove vremenske distance, koliko je vremena prošlo, i udaljenosti Brescije, nije bilo moguće izvesti takvo jedno suđenje koje bi moglo da zaista kaže kako se događaj istinski desio. Međutim, izbor ovog skraćenog suđenja, prema italijanskim zakonima, sud je ograničio na jednu trećinu kazne, tako da je očekivana kazna bila 20 godina. U to bi se uračunalo vrijeme koje je on proveo u zatvoru, i po daljem računanju vremena on bi trebao da iziđe u sljedećih pola godine. Sa ovom kaznom se spekulisalo pred izricanje presudem i svi su očekivali da tako i bude, ali ovaj način izricanja kazne doživotnog zatvora, po italijanskim zakonima je nezakonit", navodi Dautbegović.

Prijić je već u BiH osuđen na 15 godina zbog komandne odgovornosti u ovom slučaju, međutim, Italija nikada nije povukla potjernicu. Nakon provedenih 13 godina i četiri mjeseca u KPZ Zenica, pušten je na slobodu 6. juna 2013. godine na osnovu rješenja Komisije za privremeni otpust.

"Svi su se iznenadili ovom presudom, čak i jedan dio porodica. Javno mnijenje se izmjenilo. Postigli smo neku ravnotežu. Porodice čak kažu 'Mi ne tražimo nikakvu nadoknadu, on nama nije interesantan, zašto ponovno suđenje'. Oni žele da se slučaj rasvjetli u nekim drugim pravcima. Da odgovaraju i drugi. Porodica poginulog ja bila na suđenju s nama. Oni žele da ga posjete u zatvoru, ne žele da se bave pričama. Ova porodica je prvi put čula jednu drugu stranu  priče. Dakle ne radi se o hladnom, svirepom ubistvu, jer tek sada su stekli dojam pravog ratnoga stanja u BiH. Ti humanitarci koju su bili nisu imali dozvolu da prođu kroz ratnu zonu.  Imali su lažne oznake. Porodice su tek sada dobile neke nove informacije. Uglavnom, mi ćemo podnijeti žalbu, pa ćemo vidjeti šta dalje", kaže Dautegović. 

Prijić je uhapšen na aerodromu u Dortmundu 2015. prilikom pasoške kontrole, jer je Italija za njim raspisala međunarodnu potjernicu, te  je nakon toga izručen ovoj državi, a postupak se vodio  pred sudom u Bresciji. 

(Alen Avdić)