U utorak navečer su aktivirane tri eksplozivne naprave koje su bile podmetnute u blizini autobusa koji je prevozio nogometaše na meč protiv AS Monaca. U eksploziji je španski odbrambeni igrač Marc Bartra zadobio povrede na ruci, a policajac koji je na motociklu pratio autobus pretrpio je akustični šok i traumu. Bartra je završio na operaciji zbog loma kosti u ručnom zglobu i zbog komadića stakla koji su mu ostali u ruci nakon eksplozije. 

Tokom istrage pronađene su dvije poruke u kojima se preuzima odgovornost za napad.  Izvele su ga navodno pristalice Islamske države, kako bi se osvetile zbog operacija njemačke vojske u Siriji. U drugoj poruci postavljenoj na internetu, odgovornost za napad preuzela je grupa njemačke ekstremne političke ljevice.  

Njemačka policija uhapsila je jednog osumnjičenog. Izjavili su da je Abdul Beset  član ISIS-a u Iraku i komunicirao je s njima tokom boravka u Njemačkoj. No, Savezno tužiteljstvo je ipak izjavilo da nema dokaza da je 26-godišnji Iračanin Abdul Beset sudjelovao u napadu. Nisu našli nijedan element koji bi povezao privedenog sa napadom na fudbalski tim Borusija Dortmund.

"Sad je vrijeme povike na terorizam. Da pukne plinska boca biće teroristički napad. Niko više ne gleda u istragu, u dokaze. Odmah se ide na terorizam i odmah se zna ko je krivac. Ako se utvrdi da nije, onda to više nije važno. Važno je da se o tome priča samo ako jeste terorizam. Evropu je sad zahvatila ta frustraicja i strah od terorizma, i da pukne balon, biće terorizam", kaže za Source Goran Kovačević, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Evropske zemlje, poput Francuske, Njemačke, Australije, suočene su s velikim indeksom prijetnji od strane Islamističkog ekstremizma. 

"Evropa je godinama bila u sjeni američke i engleske politike, a sada su je obje te zemlje napustile i prepustile stihiji koja se zove sigurnosni problemi, izraženi najviše u terorizmu. Evropa mora da uvede programe inkluzivne politike svojih građana koje godinama smatraju imigrantima. Jedino je to način da se te zajednice, koju su godinama omalovažavali, počne boriti protiv tih elementa koji su radiklani. Ako to Evropa ne uradi, čekaju je još veći problemi, doći će do rata", priča Kovačević. 

Da je u Evropi  postalo veoma opasno pokazuje i napad od prije šest dana kada ja kamion pun eksploziva uletio u grupu pješaka u Štokholmu u Švedskoj. Vozač se "zabio" u ljude ispred tržnog centra i ubio četvero, a ranio oko 15 osoba. Švedska policija je uhapsila 39-godišnjeg muškarca iz Uzbekistana. Rakhmat Akilov je priznao da je počinio teroristički napad, te mu je određen jednomjesečni pritvor dok traju istražne radnje.

Kovačević kaže da Evropa neće mirovati i da će napadi biti usmjereni svugdje gdje se može izazvati strah među muslimanskim stanovništvom. 

"Biće ih Francuskoj, Belgiji, dijelom u Njemačkoj, pojavit će se i u Španiji. Grupe koje nemaju veze sa islamskim terorizmom, ostvarivat će neke svoje političke ciljeve, a sve fakturišući ISIL-u i drugim terorističkim skupinama. Gdje god ima veća muslimanska zajednica u Evropi, dešavat će se napadi. Ali, ne zato što su ti muslimani agresivni nego da evropljanima utjeraju strah u kosti, da sami razmišljaju o svojoj sigurnosti i da se uključe u evropski otpor ugnjetavanja islama", kaže Kovačević. 

U januaru ove godine četiri vojnika su ubijena, a 15 ih je ranjeno u Jerusalemu, kada je kamion uletio među vojnike koji su izlazili iz autobusa. Među poginulima su tri žene i jedan muškarac, a napadač je ubijen. Napadač kamionom je identifikovan i riječ je o Palestincu koji je pristalica ekstremističke Islamske države. 

"Kako se napadi odvijaju i sigurnosni sitem se prilagođava. Puno je više sigurnosnih mjera sada primjenjeno na areodromima, jer su napadi tu bili veoma česti, a kako se teroristi također bave naukom, dakle ne idu tek tako u napad, primijetili su da je manje procedura i sigunosnog osoblja na ulicama, i da korištenje kamiona ima veći efekat izazivanja straha. Kako se budu implementirale veće sigunosne mjere u zonama gdje se napadi dešavaju, tako će se mijenjati načini i mete napada", tvrdi Kovačević, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

U decembu 2016. godine Anis Amri je izveo napad kamionom u Berlinu u kojem je poginulo 12 osoba. Amri je ubijen u Milanu nakon što je zapucao na policajca koji mu je tražio lične dokumente. U napadu koji je izvršio na Božićnom marketu ranio je više od 50 osoba. 

U julu 2016. također je došlo do napada kamionom u Nici u Francuskoj. Mohamed Lahouaiej-Bouhlel, 31-godišnji Tunižanin, je bio za volanom kamiona kojim su usmrćene 84 osobe. U kamionu je pronađeno jedno automatsko oružje, punjač mobitela, streljivo te i drugo automatsko oružje. 

"Policija može biti efikasna ali nije svemoguća. Građani moraju biti privrženi sigurnosti jedne države i davati informacije. No ako vi imate zajednicu od sedam miliona imigranata, kao u Francuskoj, i ne vjeruju policiji, to vam je sedam miliona informacija koje nećete dobiti. To nijedan sistem ne može poklopiti. U tome je problem", priča Kovačević.

Ono što je u Francuskoj proizvelo probleme, je slika koja čeka i nas, kaže Kovačević. Ne može se nazvati terorizmom, ali do sukoba može doći smatra. 

"Slična stvar se dešava kod nas, samo to ljudi neće da prate. Imamo izjave osoba, niskorangiranih političara, kao što su načelnici općina, koji sebi daju za pravo da određuju identitet jedne grupe i postavljaju kriterije da li neko pripada u tu grupu ili ne. Samom tom činjenicom, mijenjaju čitavu prizmu politike koja je mnoge ljude dovela u BiH, a sada ista ta politika ih stavlja u formu imigranata, te stvara sebi otpor i grupu ljudi koji nemaju povjerenja u institucije ove države. Mislim na Semira Efendića, koji sebi daje za pravo da određuje ko jeste Bošnjak  a ko nije, i niko iz stranke ne reagira. Sada se uvodi da je Bošnjak samo musliman rođen na teritoriji BiH. Tako se stvara otpor i stvara se skupina koja će aktivno raditi na urušavanju ove države, jer im nisu data prava koja zaslužuju. U BiH će se dešavati stvari kao u Francuskoj. Nas takva sudbina čeka. Sutra ćemo ljude obilježiti, počet ćemo ih se bojati, počet će se bojati oni nas i eto nam problema. Za našu državu 200 hiljada ljudi je previše u ovom kontekstu. Sandžaklije, Albanci, Hrvati, žive u BiH i imaju svoje poslove i stvaraju porodice, i sad im to neko negira i tako se stvaraju problemi", navodi Kovačević. 

Kovačevića su na ovakav stav vjerovatno mogle potaknuti riječi Semira Efendića, načelnika Općine Novi Grad, koji je na zvaničnom Facebook profilu poručio da će se lično boriti da Fahrudin Radončić ne postane član Predsjedništva BiH. 

"Radončić osjeća da bi u njegovoj namjeri da postane bošnjački član Predsjedništva BiH ja mogao biti smetnja. I u pravu je. Iako se ja nemam namjeru kandidovati za tu poziciju, učiniću sve da ni on ne bude taj. Jednostavno, ne može bošnjački član Predsjedništva biti srpski špijun i ko zna čiji još, te čovjek koji etnički uopće nije Bošnjak. Namjerno nisam htio reagovati na to Radončićevo spominjenje moga imena iako sam znao šta njega brine. Čekao sam da vidim slijedeći korak i to se desilo brzo preko njegove špijunske bratije Šimića, Latića i ostalih. Neka oni te svoje igranke prave negdje drugo, ali u Novom Gradu sigurno neće", smatra načelnik Općine Novi Grad. 

Moramo naglasiti i da je Kovačević također bio protukandidat Efendiću na lokalnim izborima za načelnika Novog Grada. Pokušali smo doći i do izjave Semira Efendića, no bezuspješno. 

(Alen Avdić)