Jaka hladnoća mnoge domove je pretvorila u veoma neugodne uslove življenja, no ono što najviše stanovnike zabrinjava je šta će biti sa zasadaima voća i povrća koje je baš u ovom momentu u najboljem cvatu. 

"Ove elementarne nepogode sigurno će ostaviti traga na proizvodnju voća i povrća u BiH. Prvenstveno mislim na jagodastvo voće i vodeću kulturu sadnje u BiH malinu. Štete su različite, od teritorije do teritorije, ali je izvjesno da će  prinosi biti smanjeni za nekih 20 do 30 posto. Ono što nas u narednim danima očekuje, dakle najavljene niske temperature, mraz i minusi, će dodatno nanijeti štetu. Ljudi su uložili sredstva i trud, a sada sve zavise od vremena. Veliki problem je što su kulture poput jabuke, šljive, jagode i kurške sada u fazi cvjetanja, a znamo da je cvijet najosjtljivi dio biljke, i tada nastaje najveća šteta. Ja sam jutros prekontrolisao svoj zasada šljive, i vidio da su od pet otkinutih cvjetova četiri stradala. Dakle biće puno veća šteta nego kod malina", kaže za Source dipl. ing.  Asad Jelešković.

Iako je ova količina snijega nanijela ogromnu štetu usjevima, i pored toga što su stabla u svim gradskim parkovima polomljena, ipak treba biti optimističan kažu, jer u narednim danima barem neće biti novih padavina u vidu snijega. No, opasnost za voće i dalje postoji. 

"Smirenje vremena dugotrajnije nije na vidiku, ali u petak bi se trebalo očekivati blago razvedravanje. No, dolazi prijetnja od pojačanog mraza, što će itekako loše djelovati na voće i povrće i prijeti nam gladna godina. Možemo zaplatiti visokim cijenama namirnica jer ćemo morati uvoziti. U subotu ipak dolazi do stabilizacije vremenskih prilika i tu će biti kraj ovakvoj studeni", kaže za Source klimatolog Nedim Sladić.



Postoje kulture koje su namijenje domaćem tržištu i to je manji problem za nas u BiH, navodi Jelešković. Kao problem ističe izvoz. 

"Malina koja je glavni izvozni proizvod iz naše zemlje predstavlja itekakav problem. Godišnje se maline izveze u vrijednosti 50 miliona maraka, gdje se 35 hiljada domaćinstava u BiH bavi tom proizvodnjom. Ona je u fokusu. Prinosi će sigurno biti manji, ali se nadam da će proizvođači to uspjeti nadoknaditi u vidu cijene koja bi trebala porsti u samom otkupu. No, ono što je najvažnije je da otkup postoji i da ljudi mogu plasirati svoje proizvode", kaže Jelešković. 

Šteta je kažu nastala i sada se ništa ne može učiniti po tom pitanju. Međutim, ono što je ostalo u voćnjacima i na zemlji gdje ste bazirali svoje zasade, sa nekoliko koraka možete da sačuvate. 

"Ono što ljudi mogu napraviti kako bi možda zaštitili ono što je ostalo od zasada, je to da mogu paliti vatru i zadimljavanjem zasada spriječiti štetu na usjevima od maraza. Druga, prihvatljivija metoda, je orošavanje zasada, u ranim jutarnjim satima prskanjem, te na taj način spriječiti negativno djestvo mraza. Kada vremenski uslovi dozvole, ljudi moraju da prihrane zasade sa amino kiselinama kako bi smanjili stresne uvjete za biljku. Paljenje slame, piljevine, može djelimično spasiti zasade. Na toj lokaciji gdje se nalazi zasad se podigne temperatura vatrom, a dim koji podigne ta vatra spriječava mraz. Međutim ljudi moraju biti oprezni kako ne bi nanije štetu zasadima. Dakle paliti vatru oko plantaže, te na taj način pokušati spriječiti veću štetu", pričuje poljoprivredni stručnjak Jelešković.

Dok poljoporivrednici svoju muku muče, ostali vjerovatno razmišljaju hoće li ovo vrijeme potrajati i šta nas očekuje za praznik. Prvi maj ja omiljeni dan mnogim bh. građanima. 

Za praznike će također  biti dosta promjenjivo vrijeme kažu metorolozi. Oko 30-tog će biti neki manji val padavina, zatim će doći do blagog razvedravanja, a onda opet oko 2. maja padavine. Neće biti hladno kao sada, ali ako bilo gdje planirate za praznik, ponesite kišobran. 

(Alen Avdić)