- Sredinom prošlog vijeka naučni radnici su evidentirali 40 staništa ove izeztne reliktne i endemske vrste na području Bosne i Hercegovine. U toku nekoliko decenija Pančićeva omorika je nestala na desetak od ovih nalazišta i od 1998. godine je stavljena na Crvenu listu zaštićenih biljnih vrsta. Za samo dvije protekle decenije je sa liste zaštićenih, prešla u kategoriju ugroženih vrsta, a trenutno je u kategoriji vrsta pred izumiranjem - neki su od podataka koje nam  je ustupilo Ekološko udruženje DRIN-tim.


- Proteklih par mjeseci, požarje  na području Velike Gostilje ugrozio oko 8 hektara ove izuzetne vrste. Kako vatra nije ugašena, nego požar samo lokalizovan, sredinom juna se od stalno gorećeg humusa i korjenovih sistema vatra ponovo razbuktala i zahvatila oko 50 hektara šume u kojoj dominiraju stabla Pančićeve omorike, od ukupno 200 hektara na kojima je evidentirano prisustvo ove vrste. Iz raloga što ni ovoga puta vatra nije ugašena uz upotrebu helikopterskog servisa Republike Srpske krajem mjeseca, podzemni požar se ponovo razbuktao u visoki i zahvatio najveće stanište Pančićeve omorike na području Velikog stoca gdje vatrena stihija poharala novih 45 hektara, tako da je ukupno stradalo više od pola preostale populacije na području Bosne i Hercegovine - naglašava Glogovac za Source.ba portal.


Iz svega proizilazi da naša zemlja više nije najveće stanište Pančićeve omorike, nego susjedna Srbija u kojoj je evidentirano oko 20 nalazišta ove vrste i sva su očuvana. Od prošle sedmice, kada je devastirano stanište na području Velikog stoca,  najveće nalazište Pančićke je lokalitet Crvene stene sa površinom od 43 hektara, a nalazi se unutar NP Tara. Uništeno je više od pa staništa Pančićeve omorike u Bosni i Hercegovini. Više od pola tertitorije Bosne i Hercegovine je u opasnosti kada je gubitak ovog "zelenog blaga" u pitanju, naglašava naš sagovornik.

Dragan Glogovac objasnio nam je još neke interesantne podatke o ovom području:

"Zanimljiv je podataak, a koji mnogo govori o stanju na terenu, da je prošle sedmice na granici NP Tara dežuralo oko 200 vatrogasaca, šumara i lovočuvara, te u vatri nije ugropzila niti jedno stablo. Sa druge strane granice u području zahvaćenom plamenom, tek par desetina angažovanih lica je učestovalo u gašenju vatre, uglavnom lica zaposlenih u ŠG Panos iz Višegrada i pripadnika Civilne zaštite", naglašava on.


To nedvosmisleno potvrđuje da je uzrok ovako poraznih rezultata u gašenju, prije svega ljudski faktor. U dva navrata, maju i junu vatra nije ugašena, nego samo požar lokalizovan, tako da su uslijedila nova rasplamsavanja uz porast temperature i pojačana vazdušna strujanja.


Sa druge strane, opština Višegrad je jedina u našoj zemlji koja nema usvojen budžet, pa je čak i račun ove institucije blokiran, tako da je izostao bilo kakav doprinos u rješavanju ovog izuzetno važnog problema, a odsjek civilne zaštite ne raspolaže sa bilo kakvom opremom za gašenje požara, što je svakako presedan u praksi", rekao je po završetku govora za Source.ba portal Dragan Glogovac, dipl. ing. šumarstva i član Ekološkog udruženja DRIN-tim.



(Amer Mujezinović)