Tako, predsjednici, samo jednim pokretom ruke mogu poništiti godine rada prethodnih administracija. A kako znamo da novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ima skroz drugačija politička viđenja i razmišljana u odnosu na njegovog prethodnika Baracka Obamu, on nije gubio vrijeme i odmah se 'bacio na posao', odnosno svoj potpis 'bacio na papir'. Potpisao je niz izvršnih radnji, uključujući i izvršna naređenja i predsjedničke memorandume, a sve u cilju ispunjavanja obećanja koja je dao prilikom kampanje.

Dan 1. 

Samo nekoliko sati nakon polaganja prisege, Trump je izdao izvršno naređnje, koje se ticalo Obamacare-a, baš kao što je i najavio u svojoj kampanji. Direktivu je poslao Sekretaru zdravstva i socijalne skrbi, a ono što je on tražio je da se smanji finansijski teret na pojedince, osiguravatelje zdravstvenih usluga i dr. No, tu je već naišao na probleme, jer je tzv. Obamacare prošao Kongres, pa tako ovaj potez Donalda Trumpa, ne može promijeniti zakon. iako Trump tvrdi da će na kraju uspjeti u tome, te da je proces mijenjanja zakona u toku. S obzirom na sve navedeno i popriličnu zbrku kakva je nastala donošenjem ovog naređenja, trenutno uopšte nije poznato, kakva posljedice može imati ova naredba.

Dan 4. 

Za donošenje iduće odluke, Trump je čekao samo tri dana. Ovaj put se radilo o ubrzanju donošenja odluka o visokoprofilnim infrastrukturnim projektima. Kazao je kako je jedan od prioriteta njegove administracije da započnu veća ulaganja u infrastrukturne projekte, no naravno i za donošenje ovog zakona, potrebno je da Kongres odobri troškove. Mnogi američki analitičari pozdravljaju ovaj Trumpov potez, jer bi on zaista mogao ubrzati određene projekte.

Dan 6.

Naređenje koje je izazvalo možda i najveću lavinu komentara, ali i protesta diljem svijeta se odnosi na pojačavanje sigurnosti granica. Trump je naredio da Odjel državne sigurnosti što prije počne sa izgradnjom zida uz južnu granicu sa Meksikom. Ova direktiva također podrazumijeva i 5.000 policajaca, koji bi 'štitili' zemlju od ulaska migranata. Iako se Trumpu ovo čini kao već završena stvar, ipak postoji određeni niz prepreka. Za početak Kongres bi morao odobriti sredstva za izgradnju zida, a drugi problem je što se neka od zemljišta na kojima bi zid bio izgrađen, nalaze u privatnom vlasništvu. No, kada se pogleda sa druge, pozitivnije strane, to bi moglo donijeti više radnih mjesta, ali bi također donijelo finansijska poboljšanja pograničnim područjima. Pored toga, bilo bi potrebno zaposliti tzv. granične agente, a što ih se više zaposli, time bi se povećao i broj deportacija neregistriranih imigranata.

Ovaj dan je za Trumpa bio jako produktivan, pa se pobrinuo i za jačanje javne bezbjednosti unutrašnjih poslova SAD-a. Ova naredba također za cilj ima rješavanje pitanja neregistriranih imigranata, preko deportacija i utrostručavanja sredstava za provođenje sa 10.000 dodatnih imigracijskih službenika. Odnosi se i na tzv. ''gradove utočišta'', općine, države i druge subjekte, koji odbijaju prijaviti sve neregistrirane imigrante. 

Dan 7. 

Zaštita zemolje od ulaska terorista - Ovo izvršno naređenje bi trebalo spriječiti ulazak izbjeglica u zemlju na 120 dana, te imigranata iz sedam država u kojem je većinsko muslimansko stanovništvo. Zemlje na koje izravno utječe ovaj zakon su Irak, Iran, Sirija, Sudan, Libija, Jemen i Somalija. Iako je Trump tokom svoje kampanje često spominjao i govorio da će ovo uraditi, ipak na dan donošenja ove odluke, svijet je time ostao zatečen. Stvoren je nevjerovatan haos i zbrka u zračnim lukama i aerodromima, ali i agencijama koje su zadužene za provjeru. Na kraju, Savezni apelacioni sud je privremeno blokirao Trumpovu zabranu putovanja.

Dan 9. 

Donio je naredbu koja nameće doživotnu zabranu zvanićnicima administracije lobiranje za strane vlade, ali i pet godina zabrane za bilo kakvo drugo lobiranje. Službenici se moraju obvezati da ''Neće za period od dvije godine učestvovati u nekim određenim pitanjima i radnjama, koje se direktno vežu za bivšeg poslodavca, bivšeg klijenta, uključujući i propise i ugovore''. Nakon donošenja ovog zakona, neki kabineti će morati donijeti nove etičke sporazume, te će također morati pristati na dvije godine moratorijuma, umjesto prvobitne jedne godine.

Dan 11.

Smanjenje uredbi i kontrola regulatornih troškova -  Prema ovom naređenju, kada se pravi novi propis, potrebno je da najmanje dva postojeća zakona budu uklonjena, te da ''troškovi planiranih propisa moraju biti oprezno kontrolisana putem budžetskog procesa'', a to govori da za fiskalnu 2017. godinu ''ukupan trošak od svih novih zakona, uključujući i poništene , na kraju ne smije biti veći od nule''. Ova naredba odmah utječe na odjeljenja i agencija organa uprave, no Trump kaže da će to pomoći malim firmama kako bi se vratili na pravi put, smanjenjem broj regulatornih prepreka.

Dan 15. 

Ovaj dan je bio rezervisan za donošenje osnovnih principa za regulisanje finansijskog sistema u SAD-u. Ova naredba je predstavljena kao Trumpovo pozivanje na Dodd - Frankov zakon o reformi Wall Streeta, koji je usvojen u 2010. godini, kao odgovor na finansijsku krizu. U biti ovo naređenje postavlja novi set svih osnovnih principa ekonomije, koje bi Savjet za finansijsku kontrolu morao koristiti za pregled postojećih zakona i propisa. Ekonomski analitičari smatraju da se ova direktiva odnosi samo na regulatorne agencije, koje bi morale razmotriti skup prioriteta, te vratiti izvještaj i analizu u roku od 120 dana.

Dan 18.

Osnivanje radne grupe za smanjenje kriminala i javnu bezbjednost - Trump je oduvijek isticao svoju posvećenost smanjenu stope kriminala. A kako bi to uradio, potrebno je da državni tužioc Jeff Sessions osnuje radnu grupu širom zemlje, koja bi u suradnji sa policijom osmislila i stvorila nove strategije za smanjenje kriminala. Odmah nakon potpisivanja ove naredbe, na konferenciji za novinare Trump je rekao

''Pozivam Ministarstvo pravde i Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost da poduzme sve potrebne i zakonske mjere kako bi se prekinuli svi kriminalni karteli, koji su rasuti po našoj zemlji i koji uništavaju našu mladost i prolijevaju krv po našoj zemlji''.

Isti dan Trump je, u pokušaju da se izbori protiv kriminala, potpisao nalog za potragu transnacionalnih narko kartela, te je pozvao agencije da povećaju razmjenu obavještajnih podataka, a izvještaj o onome što su uradili, moraju mu podnijeti nakon četiri mjeseca. Na samom početka, ova naredba ostaje fokusirana na agencije i odjeljenja, ali njihove akcije mogu dovesti do novih strategija i uključenja dodatnih sudionika.

Tog dana, novoizabrani predsjednik je bio 'lak na pokretima ruke', pa je potpisao naredbu Ministarstvu pravde da koristi postojeće federalne zakone, kako bi spriječili i kaznili pojedince koji vrše zločine protiv službenika za provođenje zakona. 

Dan 20.

Posljedna naredba koju je Trump donio je obezbjeđivanje nasljednika u okviru Ministarstva pravde. Ova naredba određuje ko će biti novi advokat u slučaju da trenutni glavni advokat umre, podnese ostavku, ili nije u stanju da obavlja svoje normalne funkcije i dužnosti. Što znači da, ako novi glavni advokat Sessions, ne bude u stanju da ispuni svoje dužnosti, njega će zamijeniti Dana Boente iz Virginije. 

Kao što smo mogli vidjeti, Trump je svoju prvu naredbu donio već prvi dan nakon što je položio zakletvu, a posljednji koji je to uradio, bio je Bill Clinton 1993. godine. A kada bismo njegovu prvu sedmicu poredili sa Obaminom, kod obojice bismo došli do broja od pet izvršnih naredbi. 

Bilo kako bilo, podržavali Trumpa i njegove odluke, ili ne, mora se priznati da je svoju prvu platu zaradio, a s obzirom na američki sistem, Trump kao i svi njegovi prethodnici, pokušava da putem donošenja izvršnih naredba, pokaže da što je rekao u kampanji, to je zaista mislio i uradio. 

No, kako su naveli mnogi tamošnji analitičari, Trump je obični populista, koji samo priča i na taj način pokušava dobiti podršku naroda, ili pak s druge strane izazvati bijes. Tako da, nije više bitno šta ovaj predsjednik priča, nego ono što pretvori u stvarnost.

(Amila Alijagić)