10.10.2019. 14:05
0
Koliko se Evropa 'ljulja' prema desno: 'Islam ne pripada Njemačkoj', zabrana gradnje džamija, negiranje krivice za holokaust...
Širom Evrope populizam raste i na lijevoj i na desnoj strani, no svakako da oni desničarski uzimaju više maha. Mi vam donosimo pet evropskih zemalja koje su svjedočile usponu krajnje desnice.

Italija

Nijedan pokret krajnje desnice ne predstavlja veću prijetnju Evropi od talijanske anti-imigrantske stranke Lega. Italija je treća po veličini ekonomija Eurozone, što znači da je bilo koji politički preokret u zemlji imao ogroman utjecaj na ostatak evropskog kontinenta. A to svakako ima veze sa činjenicom da Lega i njen vođa Matteo Salvini uspijevaju u direktnoj konfrontaciji sa Briselom.

U posljednjih nekoliko godina ova stranka bilježi veliki porast popularnosti s obzirom na njihovu snažnu borbu protiv migranata i zauzimanje izvještačenog stava protiv Brisela. Salvini aktivno i vrlo uspješno gradi mostove s drugim krajnje desnim strankama širom Evropa; ima dugogodišnju vezu sa sa Front National/National Rally u Francuskoj, a pored toga gradi i odnose sa istočnoevropskim političarima čiji stavovi o imigraciji se poklapaju s njegovim.

Ono što je zanimljivo, nekada nacionalističke stranke u Evropi nisu željele imati ništa sa Evropskom unijom, a sada je žele preuzeti. Promjena Evrope im je veliki cilj, a iskreno vjeruju da im je to na dohvat ruke.

Švedska

Platforma Švedske Demokratske stranke poziva na snažno ograničavanje imigracije, protivi se dopuštanju Turske da uđe u Evropsku uniju i traži referendum o članstvu u Evropskoj uniji.

Krajnje desna Švedska Demokratska stranka, na izborima 2014. godine osvjila je 14 posto glasova, dok je na izborima osam godina prije osvojila samo 2.9 posto glasova. Na izborima koji su održani u maju 2019. Švedska Demokratska stranka dobila je 15.34 posto glasova, što je stavlja na treće mjesto nakon Swedish Social Democratic Party i Moderate Party.

Napredak ove stranke bi mogao imati veze sa percepcijom kriminala Šveđana, što je značajan problem s biračima u gradovima poput Malmoa, trećeg grada po veličini u Švedskoj. Ankete pokazuju da im popularnost povećava i njihov stav o povećanju potrošnje za odbranu, te bolja briga o starijim osobama.

Njemačka

Stranka Alternativ fur Deutschland (AfD) postala je prva krajnje desna grupa koja je ušla u Bundestag nakon Drugog svjetskog rata, a to je direktan odgovor Angeli Merkel i njenoj politici ''otvorenih vrata'' sirijskim izbjeglicama.

Ta stranka koja se najbrže razvija u Njemačkoj privukla je birače koji su anti-establišment, anti-libelarni, antievropski, anti-'sve što se smatra nekom normom', rekla je Sylke Tempel.

Frauke Petry, bivša čelnica stranke, rekla je da će granična policija možda trebati okrenuti oružje prema svima koji ilegalno pređu granicu. Politička platforma stranke kaže da ''islam ne pripada Njemačkoj'', te pozivaju na zabranu izgradnje džamija.

Björn Höcke, istaknuti zastupnik u stranci, iznio je široke kritike, osporavajući kolektivnu nacionalnu krivicu za nacističke zločine i holokaust.

AfD je u nekim anketama pretekao i Socijaldemokrate.

Francuska

Nacionalna fronta je nacionalistička stranka koja koristi populističku retoriku za promociju svojih stavova o imigraciji i Evropskoj uniji.

Stranka se zalaže za protekcionističku ekonomsku politiku i smanjila bi državne beneficije za imigrante, uključujući zdravstvenu zaštitu, i drastično smanjila broj imigranata kojima je dozvoljen boravak u Francuskoj.

Stranka je osnovana 1972 .; njegovi osnivači i simpatizeri bili su bivši nacistički suradnici i pripadnici ratnog kolaboracionističkog režima Vichy. Nacionalnu frontu sada vodi Marine Le Pen koja je 2011. preuzela od oca Jean-Marie Le Pen.

Pokušala je ublažiti imidž stranke i proširiti njenu privlačnost. Gospodin Le Pen koristio je izrazito antisemitski i rasistički jezik i suočio se sa opetovanim gonjenjem zbog optužbi za poricanje holokausta i poticanje na rasnu mržnju.

''Živimo na kraju jednog svijeta i pred rađanjem smo novog'', rekla je Marine Le Pen na jednom skupu.

Mađarska

Pobjede Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz traju već skoro deceniju, što posebno zabrinjava zapadne čelnike zbog njegove sve autoritativnije vladavine.

Nakon izbora Donalda Trumpa, kojeg je gospodin Orban s oduševljenjem podržao, Fidesz je ubrzao suzbijanje onoga što je nazvalo nevladinim organizacijama koje "financiraju inostranstvo" i koje teže pritisku za većom transparentnošću i ljudskim pravima.

Ipak, u Mađarskoj postoji stranka koja nije dosta drugačija od Fidesza. Jobbik je krajnje desna, antiimigracijska, populistička i ekonomsko protekcionistička stranka, koja je trenutno treća po veličini u Mađarskoj.

Jobbikova politička platforma uključuje održavanje referenduma o članstvu u Evropskoj uniji i poziv na ''prestanak gušenja takvih tabu pitanja'', kao što su ''napori cionističkog Izraela da dominira Mađarskom i svijetom''.

Jobbik također želi povećati državnu potrošnju na etničke Mađare koji žive u inostranstvu i formirati novo ministarstvo posvećeno njihovoj potpori. U prijedlogu zakona iz 2012. koji je usmjeren na homoseksualce, stranka je predložila kriminalizaciju promicanja „seksualne devijantnosti“ zatvorskim kaznama do osam godina.

U jednom intervjuu Gabor Vina, čelnik stranke, negirao je trajne glasine da Jobbik prima novac od Kremlja, ali je rekao da bi pozdravio toplije odnose Moskve i Washingtona.

 

(Amila Alijagić)

 

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.