On je kazao da etničke grupe igraju dominantnu ulogu te da se treba pronaći ravnoteža između građanske države i etničkih problema.

Smatra da bi se u Ustav BiH trebala uvrstiti stavka kojom bi se dodatno učvrstila odluka o namjeri pristupanja zemlje EU.

- Istina je da će doći trenutak kada izvršne ovlasti koje imam prema Dejtonu više neće biti potrebne. Taj trenutak će biti kada zemlja postane članica EU - kazao je.

Dodao je da je opis njegovog posla ukidanje vlastite uloge.

- Nažalost, uvjeren sam da uvjeti za to još nisu ispunjeni. Istovremeno, znam da ne trebamo raditi samo na mojim izvršnim mjerama, već moramo poboljšati funkcionalnost zemlje kako bi bila spremna za Evropu. Potrebna nam je europeizacija Dejtonskog ustava - mišljenja je.

Govorio je da je zemlja konceptualno multinacionalna, definisana prema narodima, a sistem provjera i ravnoteža je složen da više blokira nego potiče zajedničke odluke.

Strukturalni problem

Pita se da kada EU pohvali pet od šest država zapadnog Balkana zbog razvojnih planova, a BiH ne, je to zbog nemara politike ili strukturalni problem.

Ja kažem da je to strukturalni problem, poručio je Schmidt.

- U Bosni i Hercegovini se ukorijenilo razmišljanje o statusu quo, koje vlastiti regionalni, etnički i ekonomski profit stavlja iznad cjelokupnog interesa. Moramo to preokrenuti. Kako to učiniti, a da se ne iscrpimo u lijepim evropskim deklaracijama? To se postiže tako što se proces donošenja odluka struktuira tako da lakše dovodi do konsenzusa, kao što je jačanje Ustavnog suda BiH - rekao je.

Govoreći o evropskoj klauzuli, naveo je da bi trebala precizirati obaveze i posljedice, kao što je, recimo, eliminacija diskriminatornih odredbi, u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava.

- Također bi se trebalo dogovoriti o prijelaznoj klauzuli koja kaže: Ako se ne možemo dogovoriti, evropsko pravo će direktno važiti. Time bi se mogao stvoriti pravni okvir i reći: To možete zajednički mijenjati u okviru Evrope, ali mora se nešto postaviti - kazao je.

Govorio je i o svom odnosu s predsjednik RS Miloradom Dodikom. Ocijenio je odnos kao napet, jer Dodik ne priznaje njegovu legitimnost.

- To je ruski stav. Ali generalno bih rekao da trenutno nije potpuno nemoguće komunicirati različitim kanalima. Nemam namjeru rušiti mostove ili zatvarati vrata ako je on spreman za razgovor. Evropska unija ne odobrava razvojni plan uglavnom zato što Dodik ne priznaje nadležnost Ustavnog suda - rekao je.

Na pitanje zašto nema otpora Dodiku, naveo je da se posljednjih sedmica dešavaju protesti u Banjoj Luci protiv Dodikove vlasti:

- Također su se u Bijeljini, drugom gradu RS s više od 100.000 stanovnika, održani protesti. Sami protesti još ne znače mnogo, ali osjeti se da se nešto pokreće - odgovorio je.

Naveo je da je postojao pokušaj Dodika da podijeli BiH na granici njenih entiteta.

- Ko god je doprinio da se to ne dogodi, ta agenda o podjeli nije usvojena. Primijetio sam da Beograd nije intervenisao u tom smjeru - rekao je.

Naveo je da je politički povoljno za političare da situacija ne eskalira, ali da je stalno drže "na tihoj vatri".

- To treba pažljivo posmatrati, ali ne smije se dozvoliti da sve prođe bez reakcije. Uvijek postoji potreba za razgovorima - istakao je.

Smjena generacija

Mišljenja je da je smjena generacija neophodan, ali ne i dovoljan uslov za napredak. Naveo je da nije siguran da mlađe generacije imaju drugačiji pogled na stvari.

- Nisam primijetio da mladi postavljaju dovoljno pitanja u smislu: “Šta ste zapravo radili tokom rata?” To nije samo stvar historijskog suočavanja, niti bih rekao da nam je potrebna neka vrsta pokreta iz 1968. godine, ali način na koji je mlada generacija odgajana još uvijek je u velikoj mjeri etnonacionalistički. Zato sam skeptičan. Moramo se posvetiti obrazovnom i odgojnom sistemu - istakao je.

Postavlja pitanje da li će u narednih deset godina biti dovoljno mladih koji su spremni preokrenuti dinamiku društva u drugom smjeru.

- Ili će već biti toliko etablirani u Evropi da će Tuzla, Banja Luka i Mostar biti samo destinacije za pokazivanje djece djedovima i bakama? To znači da je potrebno brzo rješenje - mišljenja je.

Mišljenja je da bi trebalo pronaći zajednički put za šest zemalja regije na napretku ka EU.

- Jer ako Bosna i Hercegovina bude posljednja zemlja koja se pridruži, to neće doprinijeti stabilnosti regije. U idealnom svijetu, trebali bismo imati veliki iskorak i prihvatiti cijeli zapadni Balkan. Naravno, tada bismo imali sve probleme na stolu odjednom, poput neriješene situacije između Kosova i Srbije. Ali pitanje je možemo li u Briselu postići taj nivo političke apstrakcije da kažemo: “Vi pripadate nama, i ne trebate se brinuti za Moskvu”. Takve poruke mogu se formulirati samo politički. One se ne mogu izvesti iz rutine pristupnih pregovora - zaključio je.

(Sead M.)