U 2021. godini "Elektroprijenos BiH" je planirao da investira 288 miliona maraka, a utrošen je samo jedan milion. U 2022. godini u dalekovodnu mrežu je trebalo biti uloženo 329 miliona, a potrošeno je samo 10 miliona maraka. U 2023. je planirana potrošnja od 352 miliona maraka, a investiran je 31 milion konvertibilnih maraka, piše BN.

U prethodnoj godini iznos nagomilanih aneupotrijebljenih sredstava približio se brojki od pola milijarde maraka, dok dotrajala mreža čeka na obnovu. Porazno je da su na prenosnoj mreži u Hercegovini još u pogonu prelazna rješenja napravljena u ratu, a postoje i ratom oštećeni vodovi koji nisu rekonstruirani. Uzroci za ovako nisku realizaciju investicija su politička neslaganja suvlasnika
"Elektroprijenosa", a to su RS i Federacija Bosne i Hercegovine.

Na čelo ovog preduzeća nedavno je imenovan Miro Džakula, kadar HDZ-a BiH koji je godinama rukovodio Upravom za indirektno oporezivanje, gdje takođe stoje zarobljene stotine miliona maraka jer godinama nema dogovora oko raspodjele sredstava od putarina, pa je teško očekivati drastičnu promjenu u "Elektroprijenosu".

- Budući da često imamo političke obračune i natezanja pogotovo kada je u pitanju raspodjela novca, najveću štetu trpe građani pogotovo jer građani čak često i ne znaju koja je to količina novca koja leži na raznim računima, a koja se ne raspodjeljuje - smatra Damjan Ožegović iz organizacije "Transparency BiH".

U još gorem stanju je distributivna mreža koja je u nadležnosti zavisnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS-a, pa na svaku vremensku nepogodu, ali i bez nje građani ovog entiteta ostaju bez struje, nekad i po nekoliko dana iako za mrežarinu u okviru računa za struju plaćaju stotine miliona maraka godišnje.