To je kazao danas na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi „Gdje smo sad i kako dalje nakon 30 godina od potpisivanja Dejtonsko-Pariškog sporazuma za mir“.

Sa današnje distance, tvrdi Zahiragić, strana koja je predstavljala Republiku Bosnu i Hercegovinu vjerovatno bi bila najmanje nezadovoljna njegovom implementacijom.

- Razlog su brojne institucije koje danas postoje: Vijeće ministara, jedinstvena valuta, državna vojska, granična policija, Sud i Tužilaštvo BiH, sistem indirektnih poreza i druge nadležnosti. Oni koji traže povratak na „izvorni Dejton“ zanemaruju da su skriveni mehanizmi sporazuma predviđali dugoročnu integraciju države – istakao je.

Također se osvrnuo i na legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH, za koje je kazao da se odnosi na građane, a ne na etničke grupe, što potvrđuju i presude Evropskog suda za ljudska prava.

- Dejton, međutim, ima i bolne nepravde, legalizovao je entitet RS, čije je rukovodstvo presuđeno za genocid, a politika tog entiteta nikada nije poražena. Aneks 7, koji bi riješio mnoge probleme, nikada nije u potpunosti implementiran. Sporazum se odnosi i na Srbiju i Hrvatsku, koje su bile strane u ratu, a ne samo garanti, što se često zaboravlja. Dogovoreni regionalni balans u naoružanju danas je ozbiljno narušen – kazao je.

Zahiragić je kazao da bi revizija Dejtona, koja bi oslabila državu BiH i učvrstila etničke podjele, bila neprihvatljiva.

- Svaka izmjena može biti prihvatljiva samo ako jača i integriše Bosnu i Hercegovinu. Nisu uspjeli podijeliti BiH ni tada, neće ni sada, jer su patriotske snage danas snažnije. Najvažnije je sačuvati mir koji garantuje slobodu i dostojanstvo svih građana. Potrebno je osigurati ravnopravnost na svakom pedlju Bosne i Hercegovine, što još uvijek nije postignuto. Dejton je donio mir, ali naša je odgovornost da taj mir pretvorimo u demokratski poredak – zaključio je.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović istakao je da je Dejtonski sporazum donio mir Bosni i Hercegovini, ali ne i demokratsku budućnost te da je politički poredak ostao duboko nedemokratski, nefunkcionalan i strukturalno nestabilan.

- Dejton je zaustavio rat, ali je ratne ciljeve pretvorio u ustavne i političke kategorije - kazao je Kulenović.

Prema njegovim riječima, tvrdnja da se suštinske promjene ne mogu ostvariti zbog političkih realiteta nije neutralna, nego ideološki štit. Dodao je da se hegemonijske politike susjednih država i dalje održavaju kroz jezik, institucije i političku normalizaciju. Kulenović je naglasio da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao zajednica građana, a ne kao kompromis etničkih suvereniteta.

- Ako je Dejton donio mir, ali ne i demokratiju, naša je odgovornost da mir pretvorimo u trajni mir kroz demokratski poredak - zaključio je.

Današnja rasprava, kako je istaknuto, otvara ozbiljan razgovor o budućnosti Bosne i Hercegovine nakon tri decenije nepouzdanog mira.