Inzko je nedavno boravio i u Banjoj Luci, gdje se, između ostalog, sastao s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, političarem koji najviše zagovara okončanje misije OHR-a u BiH. Kaže da je sastanak s Dodikom bio korisna prilika za razgovor o brojnim temama. Sastao se i sa nekoliko drugih zvaničnika Republike Srpske, uključujući i premijerku Željku Cvijanović i predsjedavajućeg Narodne skupštine Nedeljka Čubrilovića, kao i predstavnike opozicionih stranaka “Saveza za promjene”.

- Mislim da se može reći da je ton tokom ovih sastanaka bio opušteniji nego tokom nekih naših ranijih susreta. To pozdravljam, ali sam i realan. I dalje će biti pitanja oko kojih se slažemo, ali isto tako će biti i pitanja oko kojih se ne možemo složiti. To se odnosi na organe vlasti na svim nivoima. Moj posao je da osiguram poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. I to ozbiljno shvatam. Kada god se desi nešto čime se ugrožava ili osporava Mirovni sporazum, ja na to reagujem. Kada god dođe do prijetnji ili osporavanja Mirovnog sporazuma, takve prijetnje ili osporavanja se moraju ozbiljno shvatiti. Kršenje odredbi Mirovnog sporazuma nije prihvatljiva opcija. To svima treba biti jasno. Ista pravila se odnose na sve: obavezni ste da u potpunosti poštujete Mirovni sporazum. To nije stvar izbora. To je obaveza. Dejtonski mirovni sporazum su potpisale sve strane. Ugovori i potpisi se moraju poštovati - rekao je Inzko.

U vezi s OHR-om, ponovio je Inzko, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) je davno jasno stavio do znanja svoju namjeru da zatvori OHR.

- Zaista, možete vidjeti da je to navedeno i u Komunikeu Upravnog odbora PIC-a iz juna 2006. godine. Zašto je onda OHR još uvijek tu? Odgovor na to pitanje je upravo gospodin Dodik i drugi koji nisu ispunili uslove postavljene za zatvaranje OHR-a. Naprotiv, neki političari nastavljaju da osporavaju suverenitet države i osnovne temelje Dejtonskog sporazuma. Stoga ne iznenađuje da Upravni odbor PIC-a nije donio odluku o zatvaranju OHR-a. Dakle, kada će se zatvoriti OHR? Odgovor je vrlo jednostavan. Onda kada vaši političari ispune preostale uslove za njegovo zatvaranje, takozvani “Program 5+2” i kada vidimo da je napredak na euroatlantskom putu nezaustavljiv - poručio je visoki predstavnik..

Istaknuo je i da prisustvo OHR ni na koji način ne ugrožava napredak BiH ka Evropskoj uniji.

- Imate čak i jednu zemlju koja je članica EU, a na njenoj teritoriji imate mirovne snage UN-a.  Uz to, kao što znate, pristup koji je međunarodna zajednica imala prema BiH u proteklih nekoliko godina evoulirao je u pristup u kome su domaći izabrani organi vlasti u potpunosti sposobni da vode zemlju. Da li biraju put reformi koji vodi ka prosperitetu i članstvu u EU ili biraju nešto drugo – to je njihova odluka - rekao je Inzko.

Kaže kako bi bio vrlo zadovoljan da je OHR najveći problem s kojim se Bosna i Hercegovina i njeni građani suočavaju.

- Postoje mnogi daleko urgentniji problemi s kojima se zemlja suočava, od korupcije do visoke stope nezaposlenosti i često prisutnog ignorisanja i nepoštivanja vladavine prava. Da se problemi Bosne i Hercegovine mogu riješti time što će se “ugasiti svjetlo u OHR-u”, vjerujte mi da bih ja bio prvi koji bi to uradio. Nažalost, to nije tako. Izazovi s kojima se ova zemlja suočava mogu se prevazići samo ukoliko izabrani lideri zasuču rukave, naporno rade i provode konkretne reforme koje će poboljšati životni standard običnih građana. Nećemo ih prevazići time što će se OHR kriviti za njihove greške iz prošlosti - rekao je, između ostalog, Inzko za portal Vijesti.ba.

(FENA)