VIJESTI.BA: Radovan Karadžić osuđen je na 40 godina zatvora. Je li ovo primjerena kazna?

ŠEHIĆ: Ako analiziramo ranije presude, ako analiziramo sve one koji su pravosnažno osuđeni za pojedina krivična djela koja su se dešavala u BiH, ne samo u istočnoj, nego i u zapadnoj BiH, ja sam očekivao takvu presudu i to u prvom dijelu, kada se radi o optužbi za genocid u sedam opština. Na primjer za opštinu Prijedor, koja je možda najbliža i najlakše je možda dokazati eventualno postojanje namjere genocida, moramo imati u vidu da niko, a bilo ih je 42 koji su optuženi i osuđeni za ratne zločine, što u Hagu, što u BiH, nije osuđen za genocid. Stoga je bilo logično da se ne očekuje da će Radovan Karadžić biti osuđen za genocid u sedam opština u BiH.

S druge strane, jako je značajno da je Haški tribunal prihvatio udruženi zločinački poduhvat, koji opet, osim individualnizacije kazne, govori o određenom planu i cilju, ostvarivanju nekih ratnih ciljeva. Niko ne može biti zadovoljan presudom, s obzirom na masovnost zločina koji su se dešavali. No, u ovakvoj konstalaciji snaga, može se reći da je presuda u ovakvom obimu mogla biti očekivana.

VIJESTI.BA: Šta presuda Karadžiću znači za BiH?

ŠEHIĆ: Govoriću o preventivnom djelovanju ove, još nepravosnažne presude. Ono koji su se oslučili za kršenje međunarodnog humanitarnog prava moraju prethodno dobro razmisliti, jer koliko god da se pokazuje da je pravda spora, ova presuda pokazuje da je ipak dostižna. Istina, spora pravda je jedna od najvećih nepravdi prema žrtvama, jer one na ovu presudu gledaju na drugačiji način, sa mnogo emocija, što je apsolutno razumljivo. 

U političkom smislu, ova presuda u sadašnjem trenutku ne znači puno toga. Ne treba zaboraviti da je u trenutku dejtonskih pregovora bila je podignuta prva optužnica protiv Radovana Karadžića, 18. novembra 1995. godine. Međutim, potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, prihvaćena je ovakva ustavna arhitektura BiH. Stoga je teško govoriti o nekim političkim implikacijama nakon presude. BiH dio je međunarodnog Okvirnog sporazuma za mir u BiH. Bilo kakvo mijenjanje u političkom ili teritorijalnom smislu zahtijevalo bi saglasnost tri naroda ili eventualno neku novu međunarodnu konferenciju, no odnos snaga u svijetu nam pokazuje da BiH u tom segmentu nije predmet interesovanja međunarodne zajednice. 

VIJESTI.BA: U izricanju presude Karadžiću, Sudsko vijeće je više puta spomenulo "udruženi zločinački pothvat". Kako se ova kvalifikacija može odraziti na predstojeće presude, prvenstveno misleći na slučaj Šešelj i slučaj Mladić?

ŠEHIĆ: Ako analiziramo presude političkom, vojnom i policijskom vrhu, koji je odlukom Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije utvrdio odgovornost za genocid u BiH, odnosno da su ga izvršili politički vrh i vojno - policijske snage, mogu predvidjeti da će Mladiću biti izrečena doživotna kazna, jer je takva kazna već izrečena nekim visokim oficirima Vojske RS. Nelogično je očekivati da njihov komandant dobije manju kaznu.

Radi budućnosti ove zemlje, moram da pomenem još jednu činjenicu, koja će pokazati kakav je odnos susjeda prema BiH. Radi se o presudi "Jadranku Prliću i ostalim". To će takođe imati političke implikacije, odnosno da li se radi o udruženom zločinačkom poduhvatu ili ne, kako to stoji u prvostepenoj odluci. 

Moj stav je da niko ne treba da likuje. Umjesto toga, presude treba iskoristiti da bismo se doveli u takvu poziciju da se počnemo suočavati sa istinom, ali na osnovu činjenica. Samo se na taj način mogu stvarati pretpostavke za stvaranje daleko boljeg društva u BiH. 

VIJESTI.BA: Nakon izricanje presude Karadžiću, čuli smo različite reakcije političara. Je li ova presuda na neki način već ispolitizovana?

ŠEHIĆ: Apsolutno jeste. Osim reakcija u BiH, čule su se i one izvan BiH, od koji su pojedine apsolutno neprihvatljive za dobrosusjedske odnose. Iz profesionalnog iskustva, jako mi je stalo da gradimo razumijevanje kako u BiH, tako i sa susjedima. Nijedna sudska odluka ne može voditi pomirenju. Ako napravimo analizu niza sudskih odluka Haškog tribunala, naših sudova, sudova u regionu, uvijek je neko nezadovoljan. To je logično. 

No, sudske odluke su jako bitne, jer su one utvrdile određene činjenice. One će doprinijeti tome da imamo što objektivniju istoriju. Mogu nam koristiti da se borimo protiv tri poluistine u BiH. Te poluistine su danas, nažalost, dominantne u BiH i one mogu biti daleko opasnije nego laž. Poluistine nas dovode u neke zablude. Prema mom mišljenju, Haški tribunal je imao vrlo važnu ulogu u BiH, jer da nije bilo ove pravosudne instance, tvrdim da ne bi bilo ni procesuiranja ratnih zločinaca.

VIJESTI.BA: Kako ste doživjeli reakcije građana BiH na presudu Karadžiću?

ŠEHIĆ: Bila su neka velika, ali nerealna očekivanja na svim stranama. Atmosfera koja se stvorila, nije bila dobra. No, moramo biti realni i kazati da nakon izricanja kazne Karadžiću nije bilo većeg masovnog okupljanja, gdje bi ljudi izražavali nezadovoljstvo iz ovih ili onih razloga. Polako se u bh. društvu dokazuje da su zločini počinjeni, da u ovoj državi nema nevinih, ali isto tako da ima i najodgovornijih. 

Akteri civilnog društva i mediji trebalo bi da stvaraju objektivniju sliku o svemu što se dešavalo, jer ne smijemo dozvoliti da se od nečega što će ostati kao poluistina, to pretvara u mit, jer se kod nas, u pravilu, iz mitova uvijek uzima ono što je možda i najlošije. Zato ovu presudu Karadžiću moramo iskoristiti ne za optuživanje, jer za to postoje pravosudne institucije, nego da hladne glave analiziramo sve i pokušamo graditi humanije društvo i odnose među nama. Mi živimo i živjećemo u ovoj državi. 

Pomenuo bih još jedan značak presude Karadžiću. Ovom odlukom Međunarodnog suda pravde jasno je utvrđen genocid u Srebrenici i udruženi zločinački poduhvat. Ukoliko bi RS odlučila da se otcijepi od BiH, ovo bi bila mrtva presuda tom entitetu.