Predstavnici ustavnih sudova država regije okupili su se danas u Sarajevu na redovnom sastanku, a njihova suradnja označena je kao važna jer snaži ustavno sudstvo. Razgovarano je o utjecaju ili koristi što ih građani tih država treba da imaju od primjene evropskih standarda zaštite ljudskih prava, a sudionici skupa kroz rad ustavnih sudova treba da ih prenesu u države iz kojih dolaze.
Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman kazao je novinarima da Ustavni sud BiH, a preko toga i ostali sudovi, dosljedno primjenjuju standarde i sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava.
Podsjetio je da je trasiranje takvog puta učinjeno već kroz odluke Doma za ljudska prava koji je djelovao u postratnom periodu, a sad je zadatak primjene evropskih standarda obaveza Ustavnog suda kroz apelacionu nadležnost.
- Zapravo obaveza je svih sudova, kao i javnih vlasti, upravnih i drugih organa da primjenjuju te standarde i konvencije - naglasio je novinarima Ćeman.
Kaže da trenutno 21 odluka Ustavnog suda nije u roku izvršena, ali upozorava da i jedna odluka tog ili drugog suda nije izvršena predstavlja problem.
- Ipak u odnosu na ukupan broj donesenih odluka statistički gledano to nije veliki problem, ali jeste problem jer se odluke moraju izvršavati. Problem je što su to uglavnom odluke koje zadiru u bitna društvena pitanja. Ako se trenutni broj neizvršenih odluka stavi u taj kontekst, izgleda kao mnogo ozbiljniji problem - kazao je.
Bosanskohercegovački sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović smatra da svaka država treba određeno vrijeme da bi se provele odluke Evropskog suda za ljudska prava, ali da one na kraju budu i provedene. Nada se da će i BiH ispuniti ono što se od nje očekuje.
Upitan za intenzitet kojim se u BiH provode odluke suda Vehabović podsjeća da je BiH prije Ustavnog suda imala Dom za ljudska prava koji je donio oko 20.000 odluka. Nakon toga je Ustavni sud preuzeo tu ulogu te godišnje donosi šest do sedam hiljada odluka.
- Svaka od njih mora biti provedena. Međutim, uporedite broj odluka koje donose ustavni sudovi država regije vidjet ćete da ih je mnogo manje nego broj odluka koje donosi Ustavi sud BiH. S rastom broja predmeta veća je i mogućnost da se nađe određeni broj odluka koje neće biti provedene - kazao je.
Predsjednica Ustavnog suda Srbije Vesna Ilić- Prelić kaže da sve države ulažu napore da bi se presude i provele u zadanim ili mogućim rokovima jer je to u interesu same države.
- Uvijek je jeftinije rješavati probleme unutar države nego očekivati da to uradi neko izvan nje, a u ovom slučaju to je Evropski sud za ljudska prava. U Srbiji postoji autoritet Ustavnog suda, u smislu da je nezamislivo da se ne poštuje. Odluke se možda komentarišu, ali najvažnije je da se po njima postupa - navodi ona.
Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Desanka Lopičić kaže da nije bilo mnogo oduka Evropskog suda za ljudska prava prema toj državi, ali ih je sudstvo te države sve provelo.
- Crna Gora je prepoznala da evropske standarde mora da ugrađuje u svoje društvo, a tu je značajno mjesto sudstva. Osnova je u obavezi i odgovornom odnosu svih prema pravcu koji Crna Gora ima prema EU, a tu smo otvorili moga poglavlja - kazala je.
Regionalnu konferenciju o temi "Odluke Evropskog suda za ljudska prava i njihov utjecaj na standarde nacionalnih ustavnih sudova" organizirao je Ustavni sud BiH u suradnji s Njemačkom fondacijom za međunarodnu pravnu saradnju - IRZ, a prisustvuju predstavnici ustavnih sudova država regije i Evropskog suda za ljudska prava. Taj vid saradnje ustavnih sudova iz regije inicirao je 2003. godine Ustavni sud BiH, a sad je postala tradicija da se regionalne konferencije održavaju u kontinuitetu naizmjenično u organizaciji ustavnih sudova jedne od država.
(FENA)