Podnoseći svoj 49. izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a, Inzko je pozdravio historijski korak koji je BiH načinila 15. februara kada je podnijela zahtjev za prijem u članstvo Evropske unije (EU).

Međutim, dodao je da, iako je napredak koji su vlasti BiH ostvarile u realizaciji Reformske agende za pohvalu, ne smije se izgubiti iz vida potreba da se tempo reformi ubrza.

Ocijenio je da je napredak na terenu u zadnjih šest mjeseci bio neujednačen te da je i dalje nejasno kada će se moći reći da je BiH trajno na putu euroatlantskih integracija.

Pozdravio je činjenicu da vlasti u Republici Srpskoj (RS) nisu poduzimale daljnje korake na provođenju referenduma o nadležnostima državnog suda i tužilaštva i o ovlaštenjima visokog predstvnika, jer bi to bilo jasno kršenje Mirovnog sporazuma.

- Ovo je zaista dobrodošao potez - istakao je, dodajući da, iako referendum još nije zvanično povučen, zaista se čini da je stavljen u stranu.

Pohvalio je napore organa na uknjižbi vojne imovine na državu BiH te napomenuo da je ovo uslov za aktiviranje NATO-ovog Akcionog plana za članstvo i jedan od preduslova koje je postavio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) u vezi sa zatvaranjem OHR-a.

Pozvao je i organe RS-a da omoguće uknjižbu takve imovine koja se nalazi na teritoriji tog entiteta, kao što to radi Federacija BiH.

- Ako je organima RS-a toliko stalo da se zatvori moj ured, kao što uporno navode, onda treba da ostvare rezultate koji su potrebni da se omogući Upravnom odboru PIC-a da donese takvu odluku - poručio je Inzko.

Jedan od pozitivnih faktora koje je naveo u svom Izvještaju bila je situacija u regionu.

- Srbijanski premijer Aleksandar Vučić je dao obećanje na visokom nivou da će izdvojiti značajna donatorska sredstva za Srebrenicu, što je učinilo mnogo za unapređenje pomirenja - podsjetio je. 

Međutim, kako je rekao, uprkos ovom pozitivnom razvoju situacije, zamah koji je stvoren umanjilo je nekoliko paralelnih događaja.

- Spremnost nekih političkih aktera da preispituju i osporavaju Mirovni sporazum, uključujući i nove pokušaje podrivanja suvereniteta i autoriteta države i njenih institucija, i dalje baca sjenu na pozitivne napore na unapređenju ekonomskih i socijalnih reformi - kazao je Inzko.

Osim toga, dodao je, oštro polarizirane reakcije na presudu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u predmetu ratnog predsjednika RS-a Radovana Karadžića, stavile su u prvi plan potrebu za ulaganjem više napora na pomirenju.

Inzko je iskoristio ovu priliku da snažno odbaci tezu predsjednika RS-a Milorada Dodika da pravičnost u tranzicijskoj pravdi znači procesuirati jednak broj ratnih zločinaca iz različitih etničkih grupa.

- Stalna politika zagovaranja otcjepljenja RS-a od BiH, koju zastupaju predstavnici vladajuće stranke u tom entitetu, posebno njen predsjednik, duboko me zabrinjava - kazao je visoki predstavnik za BiH te istakao da Mirovni sporazum ne daje entitetima pravo na otcjepljenje.

U svom izvještaju Inzko je napomenuo i to da je, imajući u vidu kompleksnost okruženja koje i dalje preovladava u BiH, prisustvo vojne misije EUFOR-a u sa izvršnim mandatom i dalje je od prevashodnog značaja.

Po riječima visokog predstavnika, 2016. godina može biti godina napretka prema euroatlantskim integracijama, ekonomskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta, ali samo ako BiH ujedini snage i bude djelovala kao jedna cjelina.

- Preispitivanje i osporavanje temeljnih postavki Mirovnog sporazuma nije formula za uspjeh - stav je Inzka.

Na kraju govora, visoki predstavnik je izrazio nadu da će za šest mjeseci, kada je planirano da podnese novi izvještaj, biti u mogućnosti da izvijesti o značajnom napretku zasnovanom na ostvarenju konkretnih rezultata i o situaciji u kojoj se u potpunosti poštuje Mirovni sporazum.

Zaključio je da je to najsigurniji put naprijed za BiH.


(FENA)