Arnaudija džamija poznata i kao Defterdarija, jedina je neobnovljena džamija od ukupno 15 džamija koliko ih je devedesetih godina porušeno u Banjaluci. 

Muhedin ef. Spahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka za Anadolu Agency (AA) ispričao je da su Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosne i Hercegovine, i Adnan Ertem, direktor Generalne direkcije vakufa Turske, potpisali Protokol o realizaciji projekta ponovne izgradnje Arnaudije. 

"Mi smo u fazi pribavljanja ponuda za njenu gradnju. Ta procedura ide svojim tokom i ukoliko bi se predviđene aktivnosti završile u planiranom vremenskom periodu mi bi smo ovdje na proljeće imali kamen temeljac ako Bog da i početak njene gradnje", istakao je Spahić. 

Kaže da je obnova ove džamije jako važna i u kulturnom i u istorijskom pogledu jer je Arnadudija pored Ferhat-pašine džamije u Banjaluci bila svojevrsni dragulj. 

"Naša je obaveza da ovu džamiju obnovimo i stavimo u funkciju vjernicima", kazao je Spahić. 

Ekipa AA sa Muhedinom ef. Spahićem razgovarala je na samom lokalitetu Arnaudije prvobitno izgrađene 1595. godine, u neposrednoj blizini Ferhadije. Ove dvije džamije srušene su na isti dan 7. maja 1993. godine. 

"Koliko raspolažemo informacijama da je ovaj lokalitet zajedno sa džamijom proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Naravno naša je želja da to bude i spomenik kulture na listi UNESCO-a", rekao je Spahić. 

Gradilište je spremno, urađeni su potrebni priključci i što je prema riječima Spahića najvažnije - dobili su i građevinsku dozvolu. Iskopani su i temelji Arnaudije, te napravljene nastrešnice koje će olakšati rad majstorima. 

"Očekujemo i nadamo se da će ovaj projekat realizirati se u što je moguće kraćem vremenskom periodu", rekao je Spahić. 

Kolika će biti vrijednost izgradnje ovog značajnog kulturno-istorijskog objekta za sada nije poznato. 

"Mi smo u fazi pribavljanja ponuda na osnovu premjera građevinskih radova, a ranije koliko mi je poznato spominjala se cifra od oko tri miliona KM", rekao je Spahić. 

Na lokalitetu džamije Arnaudija nalaze se i dijelovi koji su pronađeni nakon što je srušena. 

"Imamo i depo gdje su smješteni ostaci Arnaudije, a tu su bili i ostaci Ferhadije koji su ugrađeni u Ferhadiju, na jednoj vakufskoj parceli u naselju Vrbanja i oni će se ugraditi u džamiju i nastojaće se da se što više originalnih fragmenata vrati", rekao je Spahić i napomenuo da je potrebno posebno ispitivanje i priprema pronađenih fragmenata kako bi bili spremni za ugradnju. 

Arnaudija je bila specifična akšam-tašu koji je služio za pozivanje vjernika na molitvu, a prema prvim ispitivanjima, 3D skeniranjem utvrđeno je da su sačuvani i fragmenti akšam-taša. 

Arnaudija osim što se nalazila u neposrednoj blizini Ferhadije, bila je i prema stilu slična ovoj džamiji. S obzirom da je ipak manja, ali i na iskustvo koje je Medžilis Islamske zajednice Banjaluka stekao prilikom obnove Ferhadije, procjenjuje se da će za obnovu Arnaudije trebati i manje vremena i novca. 

Prema istorijskim podacima graditelj Arnaudija džamije bio je Hasan-defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka i prijatelj Ferhad-paše Sokolovića. Arnaudija je u tadašnjem Donjem Šeheru izgrađena u klasičnom Otomanskom stilu. O vremenu njene izgradnje svjedočio je napis uklesan u kamenu nad ulazom. 

Arnaudija džamija pripada tipu potkupolnih džamija sa trijemom i kamenom munarom. Cjelina se sastojala od ulazne kapije čiji gornji dio je krasila akšam-taš munara, te pokaldrmisanog dvorišta, objekta džamije i harema. U toku gradnje džamije dozidano je turbe za Hasana-defterdara i njegovu ženu, a bilo je spojeno s molitvenim prostorom džamije. Arnaudija je imala tri kamene kupolice iznad trijema, te kupolu iznad molitvenog prostora i kamenu munaru visine 30 metara. 

(Anadolu Agency)