Podsjetio je da je danas održao veliki broj sastanaka ali da je jako važno imati tako "gust raspored i kazati ljudima neke stvari u trenutku kada BiH kreće iz jednog zastoja na njenom evropskom putu ka članstvu u EU".

"Moj fokus je bio na tome da istaknem činjenicu da je novi pristup EU prema BiH, njemačko-britanska inicijativa pokrenuta u ovom Parlamentu od strane naših prijatelja, dala rezultat. BiH se pokrenula, mi smo riješili ono što su Evropljani od nas tražili, preuzet ćemo Upitnik, krenuti ka prihvatanju i dobijanju kandidatskog statusa iduće godine", istakao je Izetbegović.

Ekonomski pokazatelji koji su rezultat implementacije reformske agende, prema njegovim riječima, su prilično impozantni. 

Izetbegović je naglasio da je to tek početak i da je "BiH u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u regionu". 

"BiH se nalazi na svojevrsnom raskšću. Da li ćemo ubrzati ovaj pozitivni put koji nas vodi ka stabilizaciji, ekonomskom oporavku, članstvu u EU i NATO-u ili ćemo krenuti nazad, u referendume, prepucavanja, konflikte i tu nam je potrebna podrška Evropljana", pojasnio je Izetbegović.

Kako je kazao, predložio je formiranje jednog tijela, mehanizma koji bi pojačao, intenzivirao dijalog unutar Balkana ali sa EU".

Martin Schulz, predsjednik Evropskog parlamenta, prema njegovim riječima, ovu ideju smatra jako dobrom, vrijednom napora i da se ona može vrlo lako implementirati. 

"Ostvariti intenzivan odnos Brisela sa gradovima na Balkanu", istakao je Izetbegović.
"Vraćaju nam se duhovi od prije 20-25 godina, nanovo nam kvare odnose na Balkanu, to koriste političari koji su populisti. Treba brže reagovati", pojasnio je Izetbegović.

Govoreći o tome da li bi na regionalnom nivou mogao naići na otpor kada je ovaj prijedlog u pitanju mišljenja je da do toga neće doći. 

"Svima nama je potrebno da imamo dobronamjernog medijatora i svi imamo želju da ubrzano idemo ka EU. U BiH se svi političari slažu u tome", naglasio je Izetbegović.

Upitnik koji će se naći pred BiH, prema njegovim riječima, raste i on je mnogo veći nego prije deset godina. 

"To je domaća zadaća koja će se raditi u narednih godinu dana. Oko 90 posto pitanja su tehničke prirode i ona će se lako odgovarat ali će nam biti neophodan taj koordinacijski mehanizam koji zaista funkcionira i on nije mogao biti drugačiji od kompleksnog sistema u BiH. Uložit ćemo napore, imat ćemo tu prijatelje koji su prošli taj put, Hrvatsku, Sloveniju, koji će nas voditi na tom putu, a odnosi u BiH moraju biti kompleksni. Vidite u Hrvatskoj ili Turskoj, dok jedna stranka ne prevagne izbori se ponavljaju. U BiH ćete uvijek imati koaliciju od najmanje tri, u ovom času je to pet stranaka, pet faktora koji moraju da koordiniraju međusobno", pojasnio je Izetbegović.

Imamo sistem, kako je kazao, koji je uspostavljen u Dejtonu te postoji masa stvari da se koče i zaustavljaju procesi i neki ljudi to i rade. 

"Bit će potrebno puno više političke volje, zrelosti, spremnosti da se prevaziđu neke sujete pa da stvari idu naprijed, one ipak idu naprijed", istakao je Izetbegović.

Govorio je i o tome da li je moguće da zaživi kompromis među bh. političarima: "Nakon novije prošlosti kakvu smo imali koja je narode u BiH uvukla u ono u šta je uvukla, nije lako imati brzo funkcionalan sistem, nepovjerenja su velika i tu je potrebno političko majstorstvo da biste te stvari vodili naprijed".

Mišljenja je da se to pokazalo ljetos kada su usvajani bitni dokumenti u BiH.

"Kompromis je dugo, posebno u komunističko vrijeme, smatran slabošću na Balkanu. Politika je trgovina u kojoj niko nikad nije dobio sve ono što je zamislio", kazao je Izetbegović.



- Hapšenja u Orašju nisu politička odluka - 

Dotakao se i odnosa sa susjedima kazavši da je Hrvatska i njeni zastupnici u EP itekako pomogli da se dođe do ovog obnovljenog pristupa, od lakšeg ka težem "i da nam ne stavljaju u startu neke prepreke, presudu Sejdić-Finci, ustavne reforme..."

"Nažalost, hapšenje desetorice Hrvata u jednoj maloj sredini, branioca Orašja, u danu kada se Hrvati sjećaju svojih mrtvih i kada ih ne treba ni na koji način uznemiravati je pokvarilo u nekoj mjeri te odnose. Ne mogu ja tu optuživati nikoga. To nije politička odluka, da je politička odluka ona bi bila obratna. Međutim, to je odluka Tužilaštva, SIPA-e. I onda se to od strane Zagreba, ne znam pod čijim uticajem, adresira na bošnjačku politiku, što nema nikakvog utemeljenja niti logike", poručio je Izetbegović.

Hrvatsku u ovom historijskom času smatra najbitnijom susjednom zemljom za BiH s obzirom na njeno ponašanje prema BiH, želju da pomogne BiH "i mora se učiniti sve da se ova stvar prevaziđe."

Danas predložena inicijativa, prema njegovim riječima, između ostalog, ima za cilj i prevazilaženje predrasuda. 



- Pružena ruka u odnosu na Beograd - 

"Nama nikako nije u interesu, niti nam je cilj kvariti odnose na Balkanu. Dapače, idemo popraviti odnose koliko god možemo. I tu stoji naša pružena ruka u odnosu na Beograd i nadam se da će se i Aleksandar Vučić vratiti politici koju smo imali prije nemilih događaja u Srebrenici i niza drugih događaja koji su nažalost ohladili te odnose. Mi smo otvoreni za saradnju i za to da se ona intenzivira", poručio je Izetbegović u razgovoru u Briselu. 

Govorio je i o različitom tumačenju "federalizacije" od strane Hrvata u BiH i Hrvata iz Zagreba. 

"Ono što govori An­drej Plen­ko­vić je za nas prihvatljivo, neke regije koje će prelaziti entitetske linije bazirane na logičnim parametrima i kriterijima kao što je konfiguracija ali ono što se zagovara od strane HNS-a je još uvijek nejasno. Mislim kada biste dali hrvatskoj strani u BiH šansu da nacrtaju neki treći entitet da to ne bi mogli staviti na papir. Zagovaraju se stvari koje kada biste zatražili da se stave na papir se ne bi mogle staviti na papir, stvari sa federalizacijom. Kakva federalizacija? Što se naše strane tiče mi vjerovatno nećemo ući ni u razgovore o takvim stvarima, fokusirat ćemo se samo na ono što traži agenda i obnovljeni pristup", pojasnio je Izetbegović.

Mišljenja je da je najneophodnije zaustaviti destrukcije koje dolaze od SNSD-a, vlasti u Banjaluci. Ako bi to prestalo, Izetbegović je mišljenja da bi se stvari u BiH naglo pokrenule.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome da bh. građani gube povjerenje u velike stranke u BiH kazao je da to brojke demantuju.

Prema Izetbegovićevim riječima, 2012.,2014. i 2016. raste broj glasova koje dobija Stranka demokratske akcije (SDA).

"Ako smo mi na zadnjim izborima dobili rekordan, historijski rezultat - 320.000 glasova i povećali za deset posto broj vijećnika, to je odnos naroda prema toj politici. Ne možemo govoriti o tome da su tradicionalne stranke i lideri odbačeni", pojasnio je Izetbegović.

Govorio je i o izbornim rezultatima istakavši da je najbolnije ono što se desilo u Srebrenici, poraz Ćamila Durakovića. Dotakao se i velikog broja nezavisnih kandidata na lokalnim izborima 2. oktobra poručivši da je to demokratija, međutim, sve su to bivši kandidati i ljudi iz SDA. 

"U Sarajevu je SDA zaokružila i potvrdila da je ona najjača, ne samo ruralna nego i urbana stranka u BiH, osim Starog Grada", dodao je Izetbegović.

Sutra je planiran sastanak Izetbegovića s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.


(Anadolu Agency)