O temi "Ustavno sudstvo očuvanje državnosti ili početak kraja BiH?" govorio je profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Zlatan Begić, koji je istakao kako je "svima jasno pod kojim pritiskom se nalaze sve institucije BiH".

Prema njegovim riječima, etnička ravnopravnost ne bi se smjela ostvarivati preko organičavanja prava građana, odnosno biračkih prava koja predstavljaju bazu za demokratsku vlast.

"Etnička ravnopravnost može i mora da se ostvaruje drugim mahanizmima koji već postoje u našem ustavnom sistemu. Nadam se da će institucije države istrajati na tom principu, mada jedan od prvih povoda zbog kojeg smo se okupili jeste odluka Ustavnog suda BiH gdje bi se na prvi pogled moglo kazati da je Sud, čini se, poklekao pred tim pritiscima koji se odnose na zahtjeve za teritorijalizaciju etničkih interesa u BiH. Za detaljniju analizu bit će potrebno sačekati objavljivanje zvanične odluke Ustavnog suda BiH, ali prema informaciji koja je objavljena na službenoj stranici Suda, odluka koja je donesena 1. decembra je, po mom ličnom mišljenju sporna iz nekoliko aspekata", rekao je Begić.

Naime, Ustavni sud BiH početkom mjeseca razmatrao je na sjednici zahtjev o ocjeni ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Iako još uvijek nije objavljeno cjelokupno obrazloženje presude, Parlamentarnoj skupštini BiH naloženo je da najkasnije u roku od šest mjeseci od objave odluke uskladi sporne odredbe Izbornog zakona BiH.

Begić podsjeća kako treba sačeti obrazloženje, ali kako se već može reći da takva odluka "uvodi dodatnu mogućnost diskriminacije u BiH u pogledu izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a s obzirom na etničku pripadnost i kanton u kojem je izabran poslanik kantonalne skupštine iz koje se vrši delegiranje za Dom naroda".

"Dakle, umjesto da provodimo odluke evropskog Suda za ljudska prava, čini se da dolazi do uvođenja novih oblika diskriminacije. Druga stvar u toj odluci jeste jedna vrlo opasna stvar koja se može dogoditi BiH. Naime, mi smo Izbornim zakonom imali utvrđene kvote po kantonima kada je riječ o predstavnicima konstitutivnih naroda i ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH. Budući da su odredbe zakona tom odlukom Ustavnog suda BiH proglašene neustavnim, ta odluka pada na Centralnu izbornu komisiju (CIK). CIK je taj koji poslije izbora treba odlučiti koliko će Hrvata, Bošnjaka, Srba i ostalih, iz svakog kantona biti delegirano u Dom naroda Parlamenta FBiH. Mislim da je to uvođenje jednog moćnog mehanizma blokade u fazi konstituisanja vlasti", istakao je Begić.

Govoreći o radu CIK-a, Begić ističe kako bh. javnost svjedoči da je CIK više puta odlučivao "po političkim impulsima".

"Stoga se nameće pitanje: Šta ako ne dođe do odluke CIK-a? To bi značilo da se ne može konstituisati Dom naroda Parlamenta FBiH, a ako njega nema, nemamo ni predsjednika, ni dva potpredsjednika Federacije, ako njih nema: onda nema Vlade FBiH i nemate ni državnu zakonodavnu vlast. Dakle, imate u tome situaciju gdje će doći do rastakanja državnih institucija vlasti, u takvoj je situaciji sasvim legitimno pavo entiteta Republika Srpska i kantona da preuzmu državne odnosno federalne nadležnosti. Mišljenja sam da svaki, a pogotovo sudski organ vlasti, itekako mora voditi računa o utjecaju na javni poredak koji bi mogao proizaći iz bilo koje svoje odluke, mislim da se o tome ovdje nije vodilo računa, ali ostaje da sačekamo objavljivanje konačne odluke kako bismo konačno mogli izanalizirati kompletnu situaciju", zaključio je Begić.

(Anadolu Agency)