Maternji jezik je iskaz kulturnog identiteta, čovjek bez vlastitog jezika ne može iskazati taj svoj identitet, a pogotovo suvremeni, civilizirani narod te posebno država svoje postojanje (ni prošlost niti budućnost) ne mogu zamisliti bez jezika koji taj narod prati i pomoću kojeg historijski pamti.
Mišljenje je to profesora na Odsjeku za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu Dževada Jahića koji je istaknuo i to da je bosanski jezik u suvremeno doba dobrim dijelom naslijedio ono što je bilo založeno u zajedničkom srpsko-hrvatskom jeziku i da je ideja zajedništva (koja ide od 19. stoljeća) zapravo bila na svoj način realizirana u konkretnom postojanju i funkcioniranju srpsko-hrvatskog jezika.
- U ideji jezičkog zajedništva kroz koju je prošao srpsko-hrvatski jezik ne možemo se pohvaliti time da su jezičke slobode (unutar toga jezika) bile garantirane. Neki primjeri iz norme toga jezika, bilo gramatičke bilo pravopisne ili lektorske intervencije kod pisaca, pokazuju da je uvijek postojala uistinu unitaristička tendencija ujednačavanja srpsko-hrvatskog jezika, a to se često dešavalo na račun upravo središnje bosanske tradicije. Sve to ima odraza na ove naše probleme i boljke i, ponekad začuđujuće primitivne, tendencije, odnosno težnje da se negira jezik, a kroz negiranje jezika i čitav narod, historija, pa i nauka - naglasio je.
Za trenutnu poziciju bosanskog jezika u BiH (i unutar bošnjačkoga naroda) akademik Jahić kaže da postoje određeni politički otpori za organizirano izučavanje toga jezika.
- Problem je što unutar bošnjačkog korpusa, također, postoje određena nerazumijevanja, politička indolentnost, a s druge strane u krugu dijela intelektualaca doza pasivnosti i nedovoljna svijest o tome šta zaista znači bosanski jezik za BiH, šta znači jezički identitet i šta znači nauka (bosnistika), šta je ta nauka za ovih dvadesetak godina uradila - kaže on. Ističe da je zapravo urađeno mnogo, ali da se o tome malo i rijetko govori. Ne uspijevaju se, kaže, afirmirati ti rezultati.
S tim u vezi, najavio je da je Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) organizirala proces izrade novog pravopisa bosanskog jezika a za tu ideju kaže da je, gledano s aspekta posljednjih dvadesetak godina, donekle nova.
- Ni u jugoslavensko doba, kad je država stajala čvrsto iza ideje pravopisa i gramatike, nije mogao ostati s neograničenim trajanjem ni Belićev pravopis. Taj pravopis je zamijenio pravopis srpsko-hrvatskog jezika iz 1960. godine koji je okupio mnogo kulturnih radnika u Jugoslaviji i radila ga je pravopisna komisija od 11 najpozvanijih ljudi toga vremena. To znači da svaka država ulaže napore da napravi pravopis koji je kolektivno djelo - pojašnjava Jahić razloge zbog kojih se treba raditi novi pravopis.
U tom procesu, kako je kazao, sudjelovat će pravopisna komisija koja će uz redakcijski odbor, tim konsultanata i stručni tim činiti tijelo od oko 50 ljudi. Pojašnjava da pravopis (ortografska norma jezika) nije autorsko djelo, on je stvar dogovora autoriteta, ljudi od zanata i onih bliskih tome.
- Pitanje žučnih reakcija na to je ideološko, političko a najmanje normativno i naučno. Ipak, moramo se potruditi da za najmanje dvije do tri godine napravimo kvalitetan pravopis bosanskog jezika, da neka rješenja pojednostavimo i učinimo konkretnijim i primjenjivijim a pojačamo njegov rječnički dio - precizirao je.
Jahić kaže da su kadrovski osposobljeni za takvu vrstu posla značajnog za normu bosanskog jezika, a zainteresiranost je velika. O imenima članova pravopisne komisije još ne govore a kombinirat će, kaže Jahić, mladost i iskustvo.
- Napokon će mnoga pitanja, koja su se javljala kao neriješena normativno, biti konkretno riješena. Još je u našim glavama prisutno mišljenje da i gramatika i rječnici treba da služe pravopisu, umjesto suprotno. Pravopis je ozakonjenje onoga što je leksikografskim i gramatičkim opisima obuhvaćeno u radu na rječnicima. Nasreću, s rječnicima imamo vidan napredak, slično je i s gramatikom ali je ipak planirano da se Institut za jezik prihvati posla na izradi velike gramatike bosanskog jezika - kazao je i naglasio da je to prirodan put.
Dževad Jahić je i potpredsjednik Akademije a precizira da će, nakon što bude izrađena prva verzija, pravopis biti dat na uvid javnosti. Nacrt pravopisa bit će pola godine u odgovarajućim institucijama na ocjeni i iščitavanju jer se, kaže, mora uraditi verzija koja će biti primjenjiva u praksi i ispravljeni propusti koji postoje u trenutno važećem pravopisu.
Prvi pravopis bosanskog jezika objavljen je 1996.godine, a u posljednih 20 godina bosnistika je znatno napredovala, objavljeno je mnogo knjiga i znanstvenih radova posvećenih bosanskom jeziku.
(FENA)