Pojasnio je da je rok kraj marta 2017. te da je u preostalom vremenu potrebno početi procedure usvajanja zakona, što bi bio dobar signal za Energetsku zajednicu.

Šarović je naveo da  je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH prije mjesec dana usaglašeni tekst zakona uputilo na mišljenje resornim entitetskim ministarstvima, ali da još nisu dobili odgovore, što pokazuje da će rok vjerovatno biti probijen.

- To bi nas dovelo u situaciju da nećemo moći biti partneri u različitim projektima u okviru Energetske zajednice - rekao je Šarović i dodao da o pitanju gasa nećemo moći računati na projekte koje finansira EU, dok bismo u oblasti električne energije bili lišeni mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova.

Smatra da u oba entiteta nedostaje hrabrosti za donošenje zakona koji bi trajno otklonio opasnost od sankcija Energetske zajednice Bosni i Hercegovini, jer je postignut načelni dogovor da izračunavanje metodologija za transportne tarife bude na državnom nivou a same tarife i sve ostalo u vlasništvu entiteta.

Kazao je da Energetska zajednica namjerava izmijeniti osnovni ugovor o uspostavi te organizacije, čiji je član i BiH, a čime bi bilo uvedeno automatsko implementiranje evropskih uredbi i direktiva o energetici u svim zemljama članicama, te novčane sankcije za članice koje neizvršavaju obaveze prema Zajednici.

Istakao je da je to za BiH zabrinjavajuće jer nije u potpunosti implementirala drugi i treći energetski paket u svoje zakonodavstvo, zbog čega bi se mogla suočiti sa značajnijim finansijskim sankcijama.

(Fena/Alen Avdić)