20.3.2017. 11:30
0
Preci iz BiH prije 100 godina došli u Tursku, tradiciju još čuvaju
Rijetka je situacija da četvrta generacija nakon iseljenja u neku zemlju zna govoriti jezik matične države, kuhaju hranu predaka, plešu njihove plesove i o svom porijeklu pričaju s ponosom.
No takva je situacija upravo s ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su nakon pada Osmanskog carstva i pred početak Prvog svjetskog rata napustili domovinu i našli utočište u različitim dijelovima Turske, gdje  danas živi oko pet miliona ljudi porijeklom iz BiH, javlja novinarka Fene.

Novinari iz BiH posjetili su udruženje koje okuplja porodice čije je potomstvo iz BiH, a takvih je 18 udruženih u takozvanu Tursku federaciju bh. udruženja. Predstavnici te organizacije svake godine dolaze da bi odali počast Srebreničanima ubijenim u najvećem genocidu nakon Drugog svjetskog rata.

Nisu ih dočekali u domovima u kojima sada žive nego na izvornom mjestu gdje su u turskoj pokrajini Canakkale našli svoje mjesto prije više od 130 godina. U tom seocetu gdje sada živi samo pokoja porodica koja ima stoku, dočekali su nas ostavivši svoje nedjeljne obaveze.

Jedan od njih je sina upisao na fakultet u Travniku da bi bolje naučio jezik. Studira, kaže, građevinu jer mu otac ima firmu koja se bavi izgradnjom stambenih kompleksa u Turskoj gdje se planira i vratiti.

Guverner ove pokrajine Orhan Tavli objasnio je da je BiH njihova prijateljska zemlja s kojom dijele historiju i kulturu kao i s ostalim zemljama Balkanskog poluotoka.

- Ljudi koji ovdje žive posjećuju BiH i obratno jer imaju prijatelje i rođake u tim zemljama. Svi koji dođu ovdje su dobrodošli. Zato smo došli i vas pozdraviti, a želimo i mi posjetiti BiH - kazao je Tavli.

Poslanik u Parlamentu Turske, porijeklom iz Bugarske, Ayhan Gider kazao je da granice među državama ne predstavljaju granice među ljudskim srcima zbog čega kada dođe u BiH ne osjeća se kao da je u nekoj stranoj zemlji, a dodao je da je tako i Turska za bh. građane njihove država.

Ispričao je da u Parlamentu Turske postoje prijateljske grupe uspostavljene s različitim državama, ali za članstvo u prijateljskoj grupi s BiH mnogi su se borili, a polovina poslanika u Parlamentu Turske porijeklom s Balkana.

Jedan od onih koji su nas ugostili bio je i Ergun Erkap kojem su preci iz Krajine u Tursku došli prije 136 godina kada je Austrougarska ušla u Krajinu. On je ispričao da je njegov djed u Tursku došao s tri brata, ali su njih trojica poginuli u bici na Galipolju.

Selo u koje su došli prvobitno se zvalo Bosna, ali je to promijenjeno prije 45 godina i danas broji 50 kuća, a porijeklom su iz Krajine (Bihać, Ključ i Bužim) te jedna porodica koja je porijeklom iz Kiseljaka.

- Svake godine posjećujemo BiH. Našao sam svoju lozu u Bužimu i s njima održavam kontakt. Planiramo i ove godine otići u BiH - istaknuo je Erkap.

Kazao je da se oženio Bugarkom, čiji u preci također u Tursku došli prije 135 godina, jer su u selu gdje je živio svi bili njegovi rođaci, ali njegova supruga je naučila mnogo bosanskog jezika i najbolje ga razumije kada psuje priča Erkap kroz smijeh.

Također, naučila je, kaže, od njegove majke praviti razna bosanskohercegovačka  jela uključujući i pitu, no ipak bi volio da njihova djeca više govore jezik zbog čega su uposlili i učiteljicu koja ih uči bosanski jezik.

Dok su nas ispraćali pozivali su nas da ih ponovo posjetimo jer će oni nastaviti čuvati bosanskohercegovačku tradiciju.
(Fena/Alen Avdić)
0
Source.ba komentari
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.