Žarko Papić, direktor IBHI, kaže da njihovi podaci govore da 28 posto četvoročlanih porodica živi sa 587 maraka mjesečno, što je tri puta manje od potrošačke korpe, piše “Blic“…

“Dakle, problem je ogroman. Pri tome, u posljednje dvije godine nijedan političar nije izgovorio riječ “siromaštvo”, “socijalna nejednakost”, “socijalna pravda” ili “socijalna politika””, upozorava Papić.

Reformska agenda je, tvrdi on, u potpunosti neosjetljiva zato što se barata pogrešnim pristupom.

“Kaže se da su u BiH velika socijalna davanja, pri čemu se zaboravlja da je BiH bila u ratu, da ima veliki broj RVI i boračke populacije. Najveći dio davanja odlazi na taj dio populacije i u FBiH iznosi godišnje oko 750 miliona KM”, navodi Papić.

Ono što je prava socijalna zaštita – za dječiju zaštitu, materijalnu pomoć, neratne invalide, pa i za civilne žrtve rata izdvaja se otprilike tri puta manje. Svjetska banka, nažalost sabira te dvije stavke i stalno upozorava na ogromna davanja.

“U odnosu na isključiva socijalna davanja u Srbiji, Albaniji i Makedoniji, kod nas su puno manja ako mjerimo učešće u BDP. Socijalna davanja za marginalizovane grupe, sve što je van korpusa boračkih davanja, veoma su mala”, upozorava Papić.

U dijelu Reformske agende koja se odnosi na socijalnu zaštitu, kako kaže, u zagradi se navodi konsultacija sa MMF i Svjetskom bankom.

“A oni vam kažu “ni marka više za socijalu”. Paralelno sa time, u Federaciji BiH je u pripremi novi zakon o porezu na dohodak po kojem će i oni koji imaju najmanje plate imati još manje plate za stotinjak maraka. Radničko siromaštvo će da naraste”, navodi direktor IBHI.

Po istraživanjima ove NVO, 24 posto domaćinstava čiji je nosilac domaćinstva zaposlen ispod je apsolutne linije siromaštva i živi sa manje od 587 KM mjesečno.

“Odgovorno tvrdim da svakodnevne političke tenzije služe samo da se pravi problemi gurnu pod tepih, a koji će veoma brzo da dođu na naplatu”, upozorava Papić.

Istraživanja UNDP iz 2016. pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi s 3 do 5 KM dnevno, a ispod apsolutne linije siromaštva 27 posto stanovništva.

Po podacima institucija, svi nivoi vlasti u BiH izdvajaju ukupno oko 24 posto bruto društvenog proizvoda na razne programe socijalne zaštite, uključujući programe socijalnog osiguranja i socijalne pomoći.

Zvanični podaci u BiH, a pozivajući se na Anketu o potrošnji domaćinstava, pokazuju da je apsolutno siromaštvo poraslo sa 18,6 posto na 23,4 posto. Pri tome, BiH je, po procjenama, u poslijeratnom periodu napustilo više od 100.000 ljudi, uglavnom mlađe dobi.

Time je, uz pogoršanje opšte demografske situacije, ozbiljno narušena socijalna kohezija i stabilnost.

Po istim podacima, 17,9 posto stanovništva živjelo je u relativnom siromaštvu. Prag relativnog siromaštva je iznosio 416,4 KM po odrasloj osobi. Siromašno je svako šesto domaćinstvo u državi.

Raspodjela izdataka za potrošnju bila je prilično nejednaka, jer su 20 posto najbogatijih domaćinstava u prosjeku 4,9 puta više trošila u odnosu na 20 najsiromašnijih. Potrošnja je veća u urbanim nego u ruralnim područjima, i to za 20 posto.

Preporuke su da vlade poboljšaju ciljane socijalne pomoći paketima mjera kojima će učiniti politike socijalne zaštite efikasnijim, efektivnijim i pravičnijim. Takođe, penzioni sistemi treblo bi da budu na stabilnim finansijskim osnovama.


(Admir Oručević)