Nizak nivo turističke razvijenosti u Republici Srpskoj (RS), mjeren obimom turističkog prometa, govori da turističke mogućnosti nisu dovoljno iskorištene, a od uplate boravišne takse lani je prikupljeno svega milion KM.
S ciljem postizanja konkurentnosti turističkog proizvoda, entitetska vlada je lani formirala Komisiju za mapiranje turističkih destinacija i proizvoda, a izdvaja se ponuda gradskog, planinskog, banjskog, avanturističkog, vjerskog, omladinskog, te ponuda eko turizma (turizam u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima), ponuda kulturno-istorijskog, đačkog i naučno-edukativnog turizma, te ponuda seoskog turizma.
Ministarstvo trgovine i turizma RS-a je tokom augusta 2016. godine provelo i istraživanje tržišta u cilju preciznijeg definisanja tržišnih segmenata i trendova koji se javljaju u turističkim kretanjima.
Anketiran je 1.421 putnik (turista), od kojih je 42 posto izrazilo želju da posjeti vodeće gradske centre u RS-u (Banja Luka, Bijeljina, Višegrad, Trebinje, Doboj), navodi se u izvještaju o realizaciji Strategije turizma u RS-u prošloj godini, koji će na sjednici 12.septembra razmatrati poslanici Narodne skupštine.
Također, 20 posto anketiranih je reklo da bi za svoje potencijalne destinacije odabralo sadržaje eko i avanturističkog turizma, nacionalne parkove, zaštićena područja, spomenike prirode, planine i rijeke koje nude rafting, planinarenje, slobodno penjanje, biciklizam, kanjoning i slične aktivnosti.
Za ponudu banjsko-rekreativnih centara u RS-u bilo je zainteresovano 14 posto od ukupnog broja anketiranih putnika (turista).
Podaci Zavoda za statistiku u 2016. godini pokazuju da vodeći značaj u turističkoj ponudi (turističkom proizvodu) RS-a imaju planinski, banjski, gradski, avanturistički, eko, omladinski, vjerski, kulturno-istorijski i seoski turizam.
Najviše noćenja u RS-u se ostvari u stacioniranim i već formiranim turističkim mjestima kao što su zimski centar Jahorina i banjsko-lječilišni kompleks Banja Vrućica.
U 2016. godini broj ugostiteljskih objekata za smještaj u RS-u je povećan za 116 smještajnu jedinicu, odnosno 252 ležaja, a uplata boravišne takse u odnosu na 2015. povećana je za oko šest posto i iznosila je 1.049.053 KM, što za 63.339 KM više u odnosu na prethodnu godinu.
(Fena/Alen Avdić)