Dozvole bi trebalo izdati Ministarstvo sigurnosti BiH nakon provjera koje provodi OSA. Naime, Pravilnik o industrijskoj sigurnosti Vijeće ministara BiH usvojilo je tek u junu ove godine. Zbog toga bh. firme nisu mogle učestvovati na milionski vrijednim tenderima.
 
Tender Ministarstva odbrane BiH iz marta ove godine vrijedan skoro 22 miliona maraka ukazao je na apsurdnu situaciju i diskriminaciju bh. firmi, čiji su zahtjevi za tehnički dijalog odbijani jer nisu imali industrijsku sigurnosnu dozvolu, koju u tom trenutku niko nije ni izdavao. Tender se, inače, ticao osiguranja i unapređenja operativnosti motornih vozila Oružanih snaga BiH. U Ministarstvu odbrane BiH objašnjavaju da je tehnički dijalog bio samo oblik istraživanja tržišta, te da ne znači eliminaciju svih drugih iz postupka nabavke, koji još nije ni javno objavljen, prenosi “Federalna“.

“Proces izdavanja sigurnosnih dozvola je započeo i domaće firme imaju priliku podnijeti zahtjeve i neke su i podnijele. Ako imaju sve po tenderskoj dokumentaciji, mogu se prijaviti“, navodi pomoćnik ministra odbrane za logistiku Borislav Jezeraškić.

Inače, sigurnosna industrijska dozvola potrebna je za tzv. klasificirane ugovore – one u kojima bi osoba ili firma mogli doći u dodir s tajnim podacima državnih organa BiH, druge države ili neke međunarodne organizacije. Takvi su ugovori s vojskom, policijskim agencijama ili NATO-om, ali i ne samo s njima.

“Industrijske dozvole se traže i kod državnih i entitetskih organa, organa javne uprave pa čak i kod pojedinaca koji sklapaju ugovore, a koji podrazumijevaju tajne podatke“, pojašnjava Mato Miletić, pomoćnik ministra sigurnosti za zaštitu tajnih podataka.

Međutim, Bosna i Hercegovina tek sad bi trebala početi izdavati dozvole, koje Hrvatska, naprimjer, izdaje od 2010. godine. Dosad je Sektor za zaštitu tajnih podataka u Ministarstvu sigurnosti primio tek dva zahtjeva bh. firmi. Provjere za dozvolu koja važi pet godina, traju maksimalno četiri mjeseca.

OSA provjerava ekonomske podatke, kao što su vlasnička struktura, računi u bankama, ali i sigurnosne podatke, poput poslovne prošlosti firme i ko su joj bili poslovni partneri.

Ministarstvo sigurnosti BiH može odbiti izdavanje industrijske sigurnosne dozvole ukoliko utvrdi da postoje sigurnosne smetnje. “Neistiniti ili nepotpuni podaci o pravnom licu dostavljeni Državnom sigurnosnom organu BiH u svrhu provođenja sigurnosne provjere, ozbiljne finansijske poteškoće, poslovna saradnja s pravnim ili fizičkim licima koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju“, kaže Miletić.

Inače, reguliranje ove oblasti već dvije godine su pratile opstrukcije iz RS-a. Međutim, sada kada banjalučki Kosmos dogovara posao s Ministarstvom odbrane Srbije, entitetski resorni ministar nada se da će sve ići glatko.

“Vjerujem da ovo treba da razumiju ljudi i na nivou Bosne i Hercegovine i da podrže ovakve napore kada se radi na tome da pomognemo vlastitu privredu, da se razvija, održava proizvodnja i kapaciteti“, kaže ministar industrije RS-a Petar Đokić.

Ministarstvo sigurnosti BiH gotovo svakodnevno prima pozive predstavnika firmi zainteresiranih za industrijsku dozvolu, koji traže upute o svim detaljima kako do nje doći. Poređenja radi, u Hrvatskoj je certifikat poslovne sigurnosti, pandan našoj industrijskoj dozvoli, dosad dobilo 89 firmi.

(Merima Druškić)