Ona uime Asocijacije ima i prijedloge za izmjene Statuta ka željenoj odgovarajućoj zastupljenosti žena u svim stranačkim organima, a i kod predlaganja kandidata za značajne funkcije.

Prijedlozi će, kako je rekla, biti predočeni organima stranke, a Asocijacija će tražiti podršku tih nivoa.

Bubić je mišljenja da žene mogu ojačati i stranku i državu te da SDA ima kvalitetne kapacitete.

Gošća na skupu Dženita Zirdum, novinarka i dobitnica nagrade za doprinos u ostvarivanju ravnopravnosti spolova, predložila je da ubuduće žene budu zastupljene na izbornim listama najmanje 60 posto.

Iako Izborni zakon nalaže minimum 40 posto, u 143 općine Bosne i Hercegovine, trenutno je, kazala je, samo šest načelnica.

Zirdum ističe da veće žensko učešće u smislu pojavljivanja u medijima, u političkom životu i zastupljenost na liderskim pozicijama ima više prednosti.

Kao moguća rješenja predložila je uvođenje i postizborne kvote, zakonske kvote za savjetodavna vijeća, odbore i ostala tijela političkog odlučivanja.

Također je predložila hitnu pripremu bosanskohercegovačke strategije koja bi garantirala dugoročnu prisutnost žena u političkom odlučivanju, kao i provođenje kampanje zagovaranja, koja bi probudila svijest samih žena o njihovom značaju u društveno-političkom angažmanu.

Obraćanju Senije Bubić i Dženite Zirdum prethodilo je upoznavanje skupa sa zabrinjavajućim problemima, aktuelnim trenutno, u vezi s namjeravanim izmjenama Izbornog zakona BiH, o čemu je govorio predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.

Podsjetio je da se formirana interresorna radna grupa za izmjene tog zakona suočava s pitanjima kako ubuduće riješiti izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta FBiH, a osigurati ravnopravnost svih građana, kako riješiti pitanje Mostara a onemogućiti bilo čiju dominaciju u upravljanju te kako Izbornim zakonom postići rodnu ravnopravnost, što u primjeru Bosne i Hercegovine znači veće učešće žena na izabranim pozicijama.

Genjac se posebno osvrnuo na ovo posljednje pitanje i naveo da je u svim parlamentima u Bosni i Hercegovini 2014. godine izabrano prosječno samo 19,9 posto žena iako ih je na izbornim listama bilo 40-43 posto shodno obavezama iz Izbornog zakona BiH čiji su standardi te vrste među najboljim u Evropi, a uprkos tome, učešće žena na izabranim pozicijama značajno manje od zastupljenosti muškaraca.

(Fena / Haris Ahbabović)