Spomenutu tribinu organizovalo je udruženje "Mladi muslimani" Jablanica, a predavač je bio prof.dr. Mustafa Cerić, bivši reis ul-ulema Islamske zajednice u BiH.

Cerić je u izjavi za medije kazao kako mu je veoma drago što je pozvan u Jablanicu da bude predavač javne tribine "Alija Izetbegović - moralni uzor i politički učitelj".

- Zahvalan sam na pozivu i na tome što su mi dali čast da govorim o rahmetli Aliji Izetbegoviću, povodom četrnaeste godišnjice od njegovog preseljenja na ahiret. Tema tribine je "Alija Izetbegović - moralni uzor i politički učitelj", a koliko mi je poznato, te dvije strane života, mišljenja i djelovanja rahmetli Alije Izetbegovića, nisu dovoljno osvijetljene i s toga sam htio to da aktualiziram, kako bi vidjeli i podsjetili se, koje su to Alijine moralne, odnosno intelektualne vrline. Moram naglasiti da od duge liste vrlina koje se posebno nabrajaju u sufijskoj literaturi, ali i u drugim religijama, ja sam uzeo četiri njegove najvažnije i po mom mišljenju najupečatljivije moralne vrline a to su hrabrost, mudrost, izdržljivost i širokogrudnost - kazao je Cerić.

Dodao je kako je rahmetli Alija Izetbegović, kao politički učitelj, veoma zanimljiv, posebno njima, koji su kako kaže Cerić, bili sudionici njegovog političkog rada.

- Njegov lik je zanimljiv i za politiku, uopćeno u svijetu. Skoro sam bio u Kairu i na policama u sred Kaira, vidjeo sam njegove dvije knjige "Islam između istoka i zapada" i "Moj bijeg u slobodu". Ovo naglašavam zato što Alija nije bio tipični političar. On se, među rijetkim u postkomunističkom dobu, upustio u politiku bez političkog iskustva komunističkog režima i bez političkih komunističkih navika. On i češki predsjednik Havel su evropski političari koji su bili rasterećeni tog komunističog prtljaga. S toga, iako rahmetli Alija Izetbegović nije bio tipični političar, znao je o politici mnogo više nego političari koji su se tim bavili cijeli život. Također, nije bio klasični alim, jer nije završio nikakvu školu poput medrese, ali je znao mnogo više o duhu Islama nego mnogi alimi - istaknuo je Cerić.

Na pitanje da prekomentariše percepciju Bošnjaka kada je upitanju lik i djelo rahmetli Alije Izetbegovića, Cerić je istaknuo kako mu je žao što mora kazati činjenicu da se, prema njegovom mišljenju, politički lik i djelo Alije Izetbegovića, nije institucionaliziralo na način da ima njegova fondacija, kao što je to fondacija Konrad Adenaurea i tome slično.

- Bojim se da nismo baš odradili posao onako kako je trebalo, ali nikad nije kasno i uvijek se to može nadoknaditi, ako bude bilo volje. Dobro je što imamo muzej. U zadnje vrijeme Turska se mnogo interesuje a napravljen je i dokumentarni film "Alija posljednji bedem Islama", u kojem sam sudjelovao i ja. Međutim, ja mislim da Alija prije svega pripada nama, ali nam pripada onoliko koliko smo mi svjesni toga - poručio je Cerić.

(Fena / Haris Ahbabović)