Transparency International u BiH izvršio je analizu primjene državne antikorupcijske politike nakon dvije godine od usvajanja Strategije za borbu protiv korupcije (2015.-2019.), koja je pokazala da je u potpunosti provedeno samo 42 od ukupno 133 aktivnosti, što ukazuje da "institucije slabo poštuju obaveze usvajanjem polovičnih i nekvalitetnih rješenja", te na "nedovoljnu koordinaciju svih aktera u provođenju antikoruptivnih aktivnosti".
Tijela za sprečavanje korupcije, kako je istaknuto je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu, predstavljaju ad hoc tijela sastavljena od osoba koje obavljaju druge poslove u različitim javnim institucijama i nemaju dovoljno kapaciteta da provode antikorupcijske aktivnosti.
Pored toga, nemaju osigurane adekvatne administrativne, finansijske i institucionalne resurse.
- Navedena tijela su uz Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije jedni od vodećih zaduženih za aktivnosti iz Strategije i pratećeg Akcionog plana, a nije iznenađujuće da je unutar prvog cilja, koji se odnosi na uspostavljanje institucionalnih kapaciteta samo 32 posto aktivnosti u potpunosti provedeno – navela je Ivana Korajlić iz TI u BiH.
U okviru drugog starteškog cilja, posebno su ostvareni loši rezultati koji se tiču finansiranja političkih stranaka iz razloga što Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih stranaka iz maja 2016. godine nije usklađen sa preporukama GRECO-a.
Bolji rezultati nisu ostvareni ni u pogledu sprečavanja sukoba intersa, javnih nabavki i smanjenja diskrecionih ovlaštenja.
Također, u provedbi trećeg cilja – unapređenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije - vidljivi su problemi na koje ukazuje TI posljednjih godina.
- Odnose se na suviše blagu kaznenu politiku za izvršioce krivičnih djela korupcije, gdje dominiraju uslovne presude, gotovo potpuno izostanak procesuiranja slučajeva korupcije koji zaokupljuju najveću pažnju javnosti odnosno poliotičke korupcije na najvišim nivoima, te na nedovoljan broj korupcijskih krivičnih djela – kazala je izvršna direktorica TI Lejla Ibranović.
Negativni trendovi primjetni su i u realizaciji četvrtog cilja, te je utvrđeno da treba doći do većeg ukjlučivanja svih relevatnih aktera u sprečavanje korupcije i podizanja svijesti cjelokupnog društva.
Vidljivo je da su aktivnosti za koje je isključivi nosilac Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije provedene ili se provode na zadovoljavajućem nivou, dok nedostajući kapaciteti drugih tijela za sprečavanje korupcije i dalje predstavljaju izazov u potpunom provođenju aktivnosti iz posljednjeg petog strateškog cilja – uspostavljanje efikasnih mehanizama za koordinaciju borbe protiv korupcije.