Riječ je o migrantima iz zemalja visokog migracionog rizika, koji u pojedinačnim slučajevima i manjim grupama, nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU. U najvećem broju slučajeva, radi se državljanima zemalja Alžira, Maroka, Tunisa i Iraka, koji iz pravca Albanije preko Crne Gore, ilegalno ulaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, te u manjem broju državljanima  Irana koji koriste bezvizni režim sa R Srbijom, legalno dolaze u R Srbiju, nakon čega ilegalno prelaze u BiH.

U posljednja tri mjeseca povećan je i broj ilegalnih migranata koje Služba prihvata iz R. Hrvatske prema odredbama Sporazuma o readmisiji. Tako je u zadnja tri mjeseca iz R. Hrvatske prihvaćeno ukupno 125 lica za koje je utvrđeno da su ilegalno ušli sa područja BiH. Riječ je pretežno o državljanima Turske i Albanije, koji zloupotrebljavaju bezvizni režim sa BiH, nastojeći da nakon legalnog ulaska u BiH, ilegalno nastave putovanje ka zemljama zapadne Evrope, te građanima Kosova, državljanima Avganistana i Pakistana.

Služba preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju njihovog udaljenja sa teritorije BiH i vraća ih u njihove matične zemlje ili zemlje iz kojih su ilegalno ušli na teritoriju Bosne i Hercegovine u skladu sa Sporazumom o readmisiji.

Zbog višestrukog povećanja broja ilegalnih migranata u BiH i otežanog procesa njihovog udaljenja u matične zemlje,  smještajni kapaciteti za stavljanje pod nadzor ilegalnih migranata su skoro popunjeni.

Situaciju dodatno otežava činjenica da Crna Gora i Republika Hrvatska ne poštuju u potpunosti odredbe sporazuma o readmisiji sa Bosnom i Hercegovinom. Uočen je povećan broj stranih državljana koji bez prethodne najave i saglasnosti Službe za poslove sa strancima, vlasti navedenih susjednih zemalja upućuju prema teritoriji BIH, što je protivno odredbama sporazuma o readmisiji koje je Bosna i Hercegovina zaključila.

Ukupno u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine, broj ilegalnih migranata koji su nakon provedenog postupka od strane Službe za poslove sa strancima, stavljeni pod nadzor ili su direktno vraćeni u zemlju iz koje su ušli u BiH, povećan je za 380 odsto.  

Iako BiH nije izložena masovnom migracionom prilivu, u zemljama regije boravi veliki broj migranata zaustavljen na balkanskoj ruti, koji nastoje pronaći alternativne rute kretanja prema zemljama EU, što uključuje i tranzit preko teritorije BiH. Služba za poslove sa strancima, uz pomoć drugih agencija za provođenje zakona, i pored otežanih okolnosti, uspješno kontroliše migracije u Bosni i Hercegovini i  nosi se sa svim izazovima povećanog priliva ilegalnih migranata u Bosni i Hercegovini.


(Patria/Admir Oručević)