- Decembar je mjesec povećanog zagađenja zraka, koje je, uz primarni uzrok-pušenje, jedan od glavnih uzročnika ovog oboljenja, pa je i ova akcija besplatne spirometrije bila prilika da građani Zenice provjere svoje zdravstveno stanje -  kazala je Elma Kuduzović, kordinatorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. 

Mjere predostrožnosti, ističe, uključuju prestanak pušenja uz redovno uzimanje lijekova koji šire dišne puteve i liječe upalu, smanjenje prekomjerne tjelesne težine koja dodatno opterećuje pluća, redovnu fizičku aktivnost, naročito na svježem zraku, izbjegavanje zadimljenih prostorija, redovno zračenje prostorije, uz izbjegavanje izlaska vani kada je magla ili pojačano zagađenje zraka, redovno provođenje specifične terapije koja uključuje i vježbe disanja, te kontrole kod ljekara.

Simptomi hronične opstruktivne bolesti pluća uključuju konstantno kašljanje, ponekad nazvano “kašalj pušača”, gubitak daha tokom aktivnosti u kojima je osoba ranije bez napora učestvovala, petjerana proizvodnja sekreta, osjećaj nemogućnosti disanja (pritisak u grudima), nemogućnost dubokog udisanja, te zvuk pištanja tokom disanja, navode iz INZ Zenica.

Podsjećaju da je HOPB progresivna bolest pluća, karakterizirana smanjenjem protoka zraka kroz dišne puteve, a obuhvata dijagnoze hroničnog bronhitisa i emfizema.

Ova bolest je značajan javno-zdravstveni problem u svijetu, jer je broj oboljelih i umrlih u porastu. Četvrti je vodeći uzrok smrti u svijetu nakon kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih bolesti te akutnih respiratornih infekcija.

Procjenjuje se kako u svijetu od HOPB-a boluje približno 64 miliona osoba, te oko tri miliona ljudi umire. 

Posljedice ove bolesti su pojačana sekrecija sluzi, oštećenja plućnih alveola i malih dišnih puteva, te otežano disanje, navode stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

(FENA/Ajla Hurko)
Glavni uzrok nastanka ove bolesti je pušenje, aktivno ili pasivno, koje u odraslih osoba povećava rizik obolijevanja od HOPB-a za deset do 43 posto.

Ostali rizični faktori su stalna izloženost zagađenom zraku na poslu i okolišu (prašini, hemikalijama, zagađenom zraku u kući uslijed loženja bioloških materijala), česte respiratorne infekcije u dječijoj dobi, naslijeđe, te socijalno-ekonomski status.