Prof. Mesihović cijeni da političke strukture u Bosni i Hercegovini ne prepoznaju nauku i istraživanja kao kapacitet, iako je nauka uvijek bila ta koja 'vodi naprijed'. Kazao je da je stanje naučnih istraživanja vrlo loše te da su svedena na individualni trud.  

- Svaka kriza koja je postojala u historiji nudi određene prilike i šanse, što je dovelo do toga da danas istražuju pojedinci, ostavljeni van sistema i institucionalne podrške - kazao je Mesihović.

Podsjetio je da je u socijalističkom sistemu postojao projekt "Društveni cilj", gdje je svaka nauka imala pristup sredstvima i resursima te da je posljednjih 30 godina ta ideja potpunosti napuštena.

- Sva naučna istraživanja danas čine ljudi koji se sami snalaze za sredstva i koriste turistička putovanja zbog istraživanja, što je i dobro, jer smo izašli iz 'okvira haosa' koji vlada i sami počeli izgrađivati svoj sistem - pojasnio je Mesihović ističući da takvi pojedinci postižu vrlo dobre rezultate.  

Govoreći o perspektivi naučnih istraživanja u BiH, Mesihović smatra da prvenstveno javnost treba podržati individualne istraživače koji postižu izvanredne rezultate.

Nažalost, istakao je, zbog teške kontaminiranosti javnog prostora političkim temama, odlični rezultati istraživača ne dolaze do izražaja, dok su u svijetu itekako priznati.

Iako se u javnosti stiče utisak da javni fakulteti nisu dobri, Mesihović je kazao da to nije tačno te da su kadrovski vrlo kapacitirani za međunarodne projekte i projekte Evropske unije, ali da i u tom segmentu nedostaje podrška države.

Profesor Mesihović je nedavno izdao knjigu "Geneza zla - Agrarna kriza: ekonomski i socijalni pad Republike" koja na vrlo interesantan način tumači socio-ekonomsku krizu u BiH i svijetu, tzv. slom neoliberalnog poretka.

U istraživanjima je zapazio da postoji sličan fenomen u ranijoj historiji, prije 2.200 godine, za vrijeme Rimske Republike, gdje se desila slična ekonomska i socijalna kriza.

Stava je da su socijalne i ekonomske krize izvorište svih problema, te da nakon toga dolazi do vjerskih, nacionalnih i političkih previranja.  

Knjiga akcentira ekonomski i socijalni slom Rimske Republike, jer elita nije vodila računa o skromnim slojevima stanovništva, nakon čega dolazi do naglog socijalnog raslojavanja i gubitka srednje klase u vrlo kratkom roku, povećanje broja robova i potpunog koncentriranja bogatstva među jedan posto stanovništva. Takvo stanje je izazvalo čitav niz društvenih poremećaja koji su rezultirali revolucijom u čak tri građanska rata i čitavim nizom drugih ratova koji su trajali skoro sto godina, a rezultirali propašću Republike i uvođenjem Rimskog Carstva, koji su na autokratski način riješili sve probleme.

Mesihović je zaključio da historija ne treba biti samo puko podsjećanje na prošle događaje, već praktična disciplina koja nudi obilje korisnih savjeta i različitih mišljenja.

(FENA/Ajla Hurko)